WineDown: Migracije su neophodne za razvoj zapadnih društava

  • EnglishEnglish
  • Foto: IHV

    Dugoročno gledano osnaživanje žena izbjeglica i migrantica znači ulaganje u budućnost jer se istovremeno s njihovim osnaživanjem isti proces događa u društvu kao cjelini. U procesu uključivanja u društvo do izražaja dolaze određene zajedničke karakteristike osoba, primjerice njihova potreba za prilagođavanjem novoj kulturnoj sredini s drugačijim običajima i drugačijim društveno prihvatljivim obrascima ponašanja.

    Žene koje su svojim radom povezale marginalizirane skupine, inovacije i poduzetništvo, a među kojima su neke došle u Austriju kao migrantice, okupile su se 27. lipnja 2019. godine u prostoru bečkog Impact Hub-a gdje je održan panel WineDown: Inkluzivno društvo.

    Andra Weiss (Slaats), jedna od sudionica panela, osnivačica je Younited Culturesa, modne marke koja slavi raznolikost i ističe pozitivne aspekte migracija. Weiss je navela kako se u mjestu odakle je došla uči djevojke da budu tihe i ne sanjare puno, a radeći na različitim programima osnaživanja doprinijela je tome da osobe uključene u takve projekte otkriju svoje talente i razviju nove vještine. Primjerice, aktivistica je u projektu Mädchenbeirat koji je pokrenula Zaklada Hil, a koja podupire ljude u nepovoljnijem položaju s obzirom na mogućnosti organizacije vlastitog života. Fokus rada ove organizacije usmjeren je na djecu i adolescente, djevojke i žene te na osobe sa psihološkim oštećenjima, a spomenuti projekt namijenjen je upravo osnaživanju žena. U svom izlaganju Andra Weiss osvrnula se i na pogrešan pristup migracijama koje su u današnje vrijeme nezaobilazna društvena pojava.

    Zabrinjavajuće je da još uvijek raspravljamo o migraciji kao o negativnom trendu te bih voljela mijenjati onu drugu stranu koja još uvijek nije spremna na dijalog. Izbjeglice i migranti su uglavnom mladi ljudi koji će investirati u ekonomiju, a veliku ulogu u tom procesu imaju novinari i mediji kao pokretači promjene svijesti.

    Katha Schinkinger partnerica je u Habibi & Hawara, restoranu koji nudi  i usluge cateringa, a čije osoblje čine izbjeglice i migranti. Njima je, osim zapošljavanja, omogućeno i stručno osposobljavanje koje im može biti korisno pri eventualnom kasnijem pokretanju vlastitog posla. Schinkinger se osvrnula i na činjenicu da je još uvijek primjetan manjak žena zaposlenih u gastronomiji.

    Želimo povećati  broj žena zaposlenih u gastronomiji jer je nužno njihovo osnaživanje, ali i povećati broj mlađih osoba, osobito onih s migracijskom pozadinom. Vjerujem da svatko može napraviti promjenu, a primjer je djevojčica iz Švedske, šesnaestogodišnja tinejdžerica Greta Thunberg koja je prosvjedujući ispred švedskog parlamenta skrenula pažnju ljudi i privukla pozornost medija na klimatske promjene.

    Kako svaka osoba može biti kotačić u promjeni javnih politika i socijalnih programa smatra i Annamaria Tolvaly koja je otvorila atelje i dućan Bags with Legs. Početak joj nije bio lagan jer nije bila zaposlena niti je imala novca, ali je sama počela izrađivati torbe istovremeno tražeći načine koji bi projekt učinili održivim. Materijal za proizvodnju, uglavnom kožu i vodootporne tkanine, nabavlja u Austriji, a u izradi sudjeluju žene koje obučava zanatu pa tako upravo s njima provodi najviše vremena.

    Odrasla sam u sustavu u kojem ste morali koristiti vlastite ruke kako biste nešto stvorili. Zato mi je šivaća mašina vrlo bliska, a znanje koje su mi prenijele mama i baka koristim i danas. Uz to, primjećujem snažan konzumerizam u kojem ljudi ne razmišljaju što kupuju. Austrijsko tržište je konkurentno pa se i žene izbjeglice i migrantice koje dolaze iz različitih kultura moraju vrlo brzo prilagoditi tom dinamičnom okruženju.

    Francis Rafal, mladi poduzetnik i pokretač raznih inicijativa, tijekom uvodnog je predavanja zamolio publiku da svatko zasebno putem svojeg mobilnog uređaja odgovori na pitanje: Koliko si spreman izraziti vlastitu naklonost nekome/nečemu temeljenu na svojim razmišljanjima i stavovima u odnosu na prosječnog Austrijanca/ku? Rezultat ove kratke ankete pokazao je da tek nešto više od 10% ispitanika sebe smatra više spremnim za takvo postupanje, a podjednak omjer od 40% je onih ispitanika koji se smatraju jednako spremnim ili manje spremnim izraziti naklonost temeljenu na vlastitom mišljenju u odnosu na prosječnog Austrijanca/ku.

    Na temelju ovih rezultata, ali i ostalih pokazatelja koji takve rezultate potvrđuju, Rafal je zaključio:

    Bitno je biti svjestan toga da smo ponekad skloni prikloniti se uvriježenim stavovima više no što mislimo, jer ta svjesnost nam omogućava da dublje procjenjujemo ljude koji nas okružuju. Nekolicina onih s kojima provodimo najviše vremena utječe na nas i na naše viđenje društva, dakle utječe na način na koji se svaki pojedinac ponaosob oblikuje.

    Nakon panela u sklopu neformalnog druženja svoj rad su predstavile nevladine organizacije i nositelji društvenih projekata iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Srbije.

    Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

    Komentiraj

    Unesite svoj komentar
    Unesite svoje ime