Vijest o pronalasku još ljudskih ostataka iz vremena Holokausta u Rumunjskoj ovih je dana odjeknula svjetskim medijima. Naime, nakon što su u već dva navrata u Rumunjskoj otkrivene masovne grobnice žrtava Holokausta, skoro desetljeće nakon posljednje, tim arheologa pronašao je još jednu lokaciju tragičnih pogibelji.
Procjenjuje se da je u Rumunjskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata, pod tadašnjom vlašću pro-fašističkog Marshala Iona Antonescua – od 1940. do 1944. godine – ubijeno oko 280,000 Židova i 11,000 Roma. Prva masovna grobnica iz tog vremena u Rumunjskoj pronađena je 1945. godine u blizini grada Iasija, prilikom čega su iskopani ostaci 311 ljudskih tijela, iako se smatra kako je u Iasiju i okolici ubijeno otprilike 12,000 Rumunjskih Židova.
2004. godine, nakon spora s Izraelom, tadašnji rumunjski predsjednik Ion Iliescu, oformio je međunarodni panel za istraživanje Holokausta u Rumunjskoj kojeg je predvodio pokojni Elie Wiesel, pisac, profesor i politički aktivist koji je preživio Holokaust te osvojio Nobelovu nagradu za mir 1986. godine.
Upravo je Institut Elie Wiesel, podupirući tim arheologa, sudjelovao u pronalasku te istraživanju druge masovne grobnice u Rumunjskoj 2010. godine prilikom čega su u selu Popricani na sjeveroistoku zemlje, iskopani ostaci 16 ljudskih tijela. Tada je Rumunjski povjesničar i koordinator tih arheoloških radova Adrian Cioflanca izjavio da su ekshumirali 16 tijela koja su samo početak, jer je masovna grobnica jako duboka a kopalo se samo površinski, kako prenosi Digital Journal. Na temelju iskaza nekoliko svjedoka iz 1941. godine, procjenjuje se kako je na području sela Popricani ubijeno otprilike 100 židovskih muškaraca, žena i djece.
Skoro deset godina nakon otkrića druge masovne grobnice u Rumunjskoj, tim arheologa također podržan od strane Elie Wiesel Instituta, u njezinoj neposrednoj blizini, u srpnju ove godine pronašao je još jednu masovnu grobnicu s ostacima najmanje 40 ljudskih tijela, uključujući i ostatke 12 dječjih tijela od kojih je najmlađa žrtva imala samo 2 godine.
Iako je Rumunjska za vrijeme komunističke vlasti i dugo nakon poricala sudjelovanje u zločinima počinjenim u Holokaustu, 2014. godine istraga vojnih tužitelja dokazala je kako je masakr u Popricaniju počinjen od strane rumunjskih vojnika u savezništvu s nacističkom Njemačkom.
Istovremeno, nakon 10 mjeseci pregovora između Njemačke i Izraela, postignut je dogovor o odšteti za rumunjske žrtve Holokausta. Naime, otprilike 8000 rumunjskih Židova koji su preživjeli Holokaust i sada žive u Izraelu, moći će od strane Njemačke primati novčanu odštetu u vrijednosti do 225 dolara mjesečno. Također, svi primatelji odštete moći će je ostvariti i retroaktivno unazad 20 godina te se očekuje kako će se dodjeljivati između 27,000 i 54,3000 dolara po osobi uz mjesečne odštete.
Novčana odšteta dodjeljivati će se preživjelim Židovima koji su živjeli ili bili deportirani iz 20 gradova Rumunjske, uključujući i gore spomenuti Iasi te ostale Rumunjske gradove čiji su stanovnici bili pogođeni diktatorskim režimom Iona Antonescua i njegove suradnje s nacistima. Njemačku će ovaj program kompenzacije koštati otprilike 420 milijuna dolara, kako prenosi The Times of Israel.
Pitanje odštete za žrtve ratnih zločina i progona učestalo se spominje u raznim situacijama, pa tako nije zaobišlo niti Hrvatsku. U tom kontekstu, hrvatski povjesničar Danijel Vojak iz Instituta „Ivo Pilar“u nedavnom je intervjuu za Express izjavio da hrvatske vlasti moraju otvoriti pitanje odgovarajuće odštete romskim žrtvama i njihovim potomcima, posebice imajući na umu kako postoje dokumenti koji potvrđuju kako su ustaške vlasti nasilno oduzimale imovinu Roma i njome se koristile, a ta imovina nije Romima bila vraćena nakon završetka rata. Dok takvu vrstu odgovornosti i suočavanja s prošlošću Vojak smatra moralnom obavezom Hrvatske, ona se još uvijek u medijskom prostoru ne raspravlja dovoljno te će put do ostvarivanja iste zasigurno biti dugačak i iscrpan.
