Udruga Dugine obitelji nedavno je Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnijela prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom novog Zakona o udomiteljstvu. Iz udruge su tom prilikom poručili da dio Zakona o udomiteljstvu vezan uz definiciju “udomiteljske obitelji” nije samo neusklađen s Ustavom, nego s nizom postojećih zakona, kao i međunarodnih dokumenata koji su po svojoj pravnoj snazi iznad hrvatskih zakona.
“Europski sud za ljudska prava donio je nekoliko presuda, primjerice protiv Francuske ili Austrije, u kojima je potvrdio da istospolni parovi ili LGBT osobe moraju imati jednak pristup pravima u usporedivoj situaciji kao i heteroseksualni parovi ili osobe, i te presude su obvezujuće za Hrvatsku pri donošenju novih zakona”, izjavila je odvjetnica Zrinka Bojanić, koja zastupa udrugu Dugine obitelji u ovom postupku. Čini se kako su obvezujuće presude činjenica koju političari i političarke u Hrvatskoj i dalje sustavno ignoriraju.
Novim Zakonom o udomiteljstvu još je jednom poručeno životnim partnerima i partnericama da su građani i građanke drugog reda, a pritom najbolji interes djeteta nije uzet u obzir. Djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi poručeno je pak da je bolje da ostanu u instituciji, nego da ih udomi istospolni par koji bi im pružio toplinu doma, podršku i sretnije djetinjstvo.
Izglasani Zakon je dodatno paradoksalan, jer prema njemu gejevi i lezbijke u Republici Hrvatskoj mogu pristupiti procjeni za udomiteljstvo ukoliko nisu odlučili sklopiti životno partnerstvo, kao samci i samkinje.
Dio takvih priča već je poznat javnosti – imali smo primjere parova koji su odlučili udomiti ili posvojiti primjerice romsku djecu bilo koje dobi, braću, sestre, pa i s lakšim zdravstvenim problemima i poteškoćama – djecu koja u domovima provode cijelo svoje djetinjstvo i teže pronalaze udomitelje. Prijavili bi se u centar za socijalnu skrb želeći udomiti dijete, dobili pozitivne ocjene, a nakon toga je proces je zaustavljen zato što su sklopili životno partnerstvo.
Ovakvo limitiranje pristupa udomiteljstvu dodatno je zabrinjavajuće ako uzmemo u obzir činjenicu da u hrvatskim domovima za nezbrinutu djecu iz godine u godinu raste broj djece, a praksa Zakona o udomiteljstvu trebala je upravo tome doskočiti. Trenutno je u Hrvatskoj u domove smješteno oko tisuću djece, a samo 2017. u domove je smješteno 54 posto više nego godinu prije – dogodilo se povećanje od čak 641 djeteta.
Pritom raste broj djece mlađe od tri godine koja završavaju u domovima, iako se prema Zakonu o socijalnoj skrbi djeca mlađa od sedam godina, a osobito ona mlađa od tri godine, ne bi smjela smještati u domove, nego u udomiteljske obitelji.
Udomiteljstvo je jedan od oblika skrbi za djecu koji se javlja kao alternativa institucionalnom zbrinjavanju djece, a njegova je prednost upravo u činjenici obiteljskog okruženja. Unatoč raznim problemima, konsenzus struke je da je djetetu bolje u obiteljskom okruženju, nego u domu, ali u Hrvatskoj se proces udomljavanja kontinuirano otežava i limitira.
Iz udruge Dugine obitelji upozorili su i na aspekt udomljavanja o kojemu se rijetko razgovara, a to je udomljavanje starih i nemoćnih osoba.
„Raste i broj starih i nemoćnih osoba kojima bi također udomiteljski dom i obiteljska briga bile neizrecivo poboljšanje životnih uvjeta. Nemaju svi novaca za smještaj u dom za starije, ili adekvatne uvjete za pružanje pomoći osobama s tjelesnim, osjetilnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem. Udomiteljstvo je i u ovom slučaju mogućnost da se tim osobama pomogne, i da im se pruži kvalitetan i dostojanstven život”, istaknuli su iz Udruge.
Nadaju se da će razmatrajući prijedlog postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Ustavni sud prepoznati i spriječiti diskriminaciju životnih partnera i partnerica, te učiniti ono što političari već godinama u Hrvatskoj ne čine – napraviti pozitivan iskorak naprijed prema ravnopravnosti i jednakosti za sve građane i građanke RH, neovisno o njihovoj seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.
