Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je ovaj mjesec u Hrvatskom saboru Prijedlog državnog proračuna za 2019. godinu, s projekcijama za 2020. i 2021. godinu. Proračunom za 2019. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 136,1 milijardu kuna, a rashodi 140,3 milijarde kuna.
Plenković je prilikom predstavljanja istaknuo kako je “prijedlog proračuna temeljen na realnim osnovama, socijalno osjetljiv, okrenut prema razvoju i usmjeren na daljnje porezno rasterećenje građana i poduzetnika”.
Posebno je napomenuo kako “najzaslužnijima za obranu i slobodu Hrvatske – hrvatskim braniteljima – kao i članovima njihovih obitelji, osiguravamo odgovarajuću skrb i dostojanstvo, za koje smo predvidjeli dodatnih 231 milijun kuna.” Koliko će istinski zaslužnih i činjeničnih branitelja dobiti koju dodatnu kunu – pod velikim je upitnikom. Ali Plenković, kao i ostalim isticanjima tijekom govora o Prijedlogu proračuna, radi na skupljanju populističkih poena koji funkcioniraju na razini površnog seciranja stvari.
Plenković je pohvalio i korištenje EU sredstava i prijavljivanje na EU fondove, ali činjenica je da je od 2013. godine iskorišteno samo 14 posto od gotovo 11 milijardi eura koliko nam je potencijalno na raspolaganju od strane EU.
Kao dio socijalne politike i olakšica Plenković je primjerice spomenuo da će se sniziti PDV za neke prehrambene proizvode, ali postoji velika mogućnost da će to samo dodatno pogodovati uvoznoj politici, posebno kada je riječ o voću, povrću i mesu. Nažalost, gotovo je nemoguće očekivati da će vlasnici trgovačkih lanaca zbog smanjene stope PDV-a sniziti i cijene tih proizvoda. Prosperitet uvoznicima, dok će građani dalje plaćati jednako (i više) prilikom kupovine.
Ovo je svega par točaka iz čitavog prijedloga koji se čini nedovoljno razrađen, kratkoročno krpanje rupa i bježanje od dugoročnog promišljanja i udaranja puta prema istinskim promjenama.
Međutim, ono što je za Phralipen posebno bitno spomenuti u ovom novom prijedlogu proračuna, jesu pitanja nacionalnih manjina. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmotrio je na sjednici 20. studenog u tom kontekstu Prijedlog državnog proračuna.
Pozitivnim se ocijenilo što su planom za 2019. godinu predviđeni rashodi za poticanje obrazovanja nacionalnih manjina u iznosu od 2.400.000.00 kn, što je 1,3 posto više nego u planu za 2018. godinu. Međutim, taj je isti plan za 2018. godinu rebalansom povećan za 28,2 posto, stoga možemo reći da ovo nije nikakav napredak i zapravo se radio o svojevrsnom rezu upakiranom u povećanje.
Povećana su i sredstva za aktivnosti vezane uz posebne programe obrazovanja nacionalnih manjina, srednjoškolske stipendije za učenike pripadnike romske nacionalne manjine, pomoć u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju, itd. Vezano uz potpore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina planirana su sredstva u iznosu od 38.657.227 kuna, 7 posto više od plana za 2018 . godinu.
Na odboru je istaknuta primjedba na predviđena sredstva za zapošljavanje pripadnika romske nacionalne manjine, a koja se distribuiraju preko jedinica lokalne samouprave koje ne koriste tu stavku proračuna. Valja se podsjetiti i da dio toga spada u problematične javne radove, o kojima smo već pisali.
Također je iznesena primjedba na način distribucije sredstava za stipendije za pripadnike romske nacionalne manjine koja se financiraju preko Nacionalne zaklade, a isplaćaju se na kraju umjesto na početku školske godine.
Te primjedbe vrlo dobro ilustriraju, na primjeru malenog dijela proračuna, kako nije dovoljno samo popisati određene stavke i pokraj njih staviti iznose. To zapravo ne znači ništa, ukoliko ne znamo kada će se, kako, na koji način (i hoće li uopće) određeni programi provoditi i sredstva dodjeljivati.
Odbor je na kraju, unatoč primjedbama, sa 6 glasova za i 3 protiv glasao za donošenje Državnog proračuna za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu. To pak ilustrira kako funcionira politika.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.
