Imam zadovoljstvo već dvije godine živjeti i raditi za Europski centar za prava Roma (ERRC) u Budimpešti. Većina mojih kolega, uključujući našeg direktora Đorđa Jovanovića, su Romi, i dolazimo iz raznih europskih zemalja poput Mađarske, Bugarske, Makedonije, Srbije, Hrvatske, Velike Britanije i Slovačke. To čini moj svakodnevni rad vrlo zanimljivim jer imam interakcije sa Romima iz različitih društvenih sredina i backgroundova, a izložen sam i zanimljivim stranim jezicima, uključujući i mnogim dijalektima romskog jezika. ERRC postoji već dvadeset godina i trenutno je najveća međunarodna nevladina organizacija koja se bavi pravima Roma u Europi. Cilj Centra nije samo pružanje pravne pomoći romskim zajednicama kojima je nanesena šteta ili diskriminacija, nego i promjena državnih zakona te sprječavanje budućih slučajeva institucionalnog rasizma protiv Roma. Imamo odvjetnike, monitore i partnere u lokalnim nevladinim organizacijama u preko petnaest zemalja u kojima djelujemo i do sada smo pokrenuli preko 800 pravnih slučajeva. Većina našeg rada usmjerena je na zemlje izvan EU-a gdje su životni uvjeti Roma i njihov pristup pravdi iznimno ugroženi.
Odjel za komunikaciju i zagovaranje prava Roma unutar ERRC-a područje je u kojem sam uključen. Moj cilj je promijeniti trenutnu negativnu percepciju o Romima te podići svijest javnosti o problemima Roma putem medija te upravljanjem društvenih i komunikacijskih mreža.
S kolegama sam dosada kreirao i vodio razne projekte i kampanje koje se svode na specifična prava Roma u Istočnoj Europi i na Balkanu. Prošle godine smo imali kampanju #BetterTogether o desegregaciji škola, #RISCprevention o zaštiti romske djece u državnoj skrbi te #RomaBelong o prevenciji apatridnost među Romima koji su rođeni bez državljanstva.
Zbog relativno male romske populacije i ograničenih resursa ERRC nije zastupljen u puno pravnih slučajeva u Hrvatskoj. Naš najveći i najpoznatiji slučaj kojeg smo pokrenuli bio je Oršuš i drugi protiv Hrvatske u 2010. Nakon što je lokalni i Ustavni sud u Republici Hrvatskoj odlučio da nema ničeg lošeg u segregiranju romskih učenika u odvojenim školama i razredima, podnijeli smo slučaj pred Europskim sudom za ljudska prava gdje su suci službeno proglasili segregaciju romskih učenika nezakonitom. Ono što bih istaknuo kao posebnost jest da ERRC u svom radu bira strateške slučajeve poput ovih koji mogu dugoročno i značajno promijeniti zakon te promijeniti dijalog ili javnu percepciju o romskim pitanjima.
Tako je slučaj Oršuš i drugi protiv Hrvatske velika pobjeda za Rome u obrazovanju, a istovremeno i šamar za hrvatsko pravosuđe i sustav obrazovanja. Zahvaljujući sudskoj odluci, romski učenici sad imaju zakonsko pravo pohađati iste škole i razrede kao i neromska djeca te je moguće zaključiti da je to reforma koja je značajno podigla razinu kvalitete romskog obrazovanja i poboljšala njihove obrazovne rezultate.
Nažalost, većina ovih slučajeva može trajati i do deset godina do konačne presude što često može frustrirati i obeshrabriti čovjeka. Pravda i pozitivne društvene promjene dolaze u malim koracima, a nerijetko društvo odluči napraviti i korake unazad. Takav trend negativnih društvenih i političkih promjena smo u zadnjih nekoliko godina uočili u našim krajevima Europe. U takvoj atmosferi mnoge romske zajednice previše su obeshrabrene ili se boje ustati za svoja prava. Iako su društveni pomaci koje vidim mali, drago mi je što imam priliku pomoći onima kojima su skraćena prava zbog pripadnosti romske nacionalnoj manjini. Zapravo bih svojim primjerom htio potaknuti sve Rome za preuzimanje aktivnije uloge u borbi za vlastita prava i izgradnju ravopravnije budućnsoti.
Budući izazovi
Budimpešta, kao žarište međunarodnih organizacija usmjerenih na romski razvoj, za mene je grad u kojem sam doživio iznenađujuća iskustva i mnoštvo talentiranih Roma. Osim ERRC-a, ovdje se nalazi i Roma Education Fund, Romaveristas i Central European University koji ima vrlo napredan program studija romskih znanosti. Ova će se situacija u državi uskoro drastično promijeniti pod trenutnim političkim režimom Viktora Orbana koji je u više navrata izrazio svoju mržnju prema Romima i drugim manjinskim skupinama. Njegov je cilj progoniti većinu nevladinih organizacija i sveučilišta koja se ne usklađuje s njegovom političkom agendom. To bi bio veliki gubitak ne samo za Rome već i za Mađarsku, jer bi time unazadili dosadašnje uspješne korake uključivanja Roma u mađarsko društvo. Nadam se da se tako nešto neće dogoditi u Hrvatskoj, iako sam skeptičan obzirom na sve parametre. Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti je nedavno objavila rezultate praćenja stanja u Hrvatskoj koji upozoravaju na porast diskriminacije i govora mržnje prema Romima i drugim manjinama, kao i na uznemirujuću eskalaciju fašizacije i ustašluka.
Uskoro ću se zbog posla vratiti u Hrvatsku i raditi za ERRC iz Zagreba. Znam da će mi nedostajati pozitivne vibracije ovog velegrada te moja mreža prijatelja i kolega, ali stvarno me veseli provesti neko vrijeme u svojoj domovini i biti bliže događanjima i romskim zajednicama, ali i Phralipenu kroz koji mogu doprinijeti zastupanju romskog glasa i kreiranju medijskih sadržaja.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Phralipena.