Poezijom za Palestinu

0
57
Foto: Bojan Mrđenović

U vrijeme kada nam režimi fizičkog distanciranja i policijskih satova postaju preteški, podsjetimo se da Palestinke i Palestinci više od 70 godina žive u uvjetima pandemije kolonijalnog nasilja, etničkog čišćenja, otimačine zemlje i lišavanja političkih i drugih prava. S ovoga prostora gdje su pali borci protiv fašizma, osuđujemo i borimo se protiv politike brisanja!, kazala je Emina Bužinkić na početku Čitanja za Palestinu, akcije koja se krajem ovog tjedna održala na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu.

Na trgu su držani transparenti ‘Ne mogu nas sve pobiti, Love&Rage’ kolektiva Žene ženama, i ‘Stop okupaciji Palestine’ na hrvatskom, engleskom i arapskom jeziku. Čitala se poezija palestinskih pjesnikinja i pjesnika, te proglas solidarnosti koji su supotpisali brojni kolektivi, udruge i inicijative. Uz Bužinkić je na arapskom proglas čitala Razan Naddaf.

Mi ovdje prisutne, s iskustvom rata, genocida, policijskog nasilja, militarizacije, nacionalizma i kriminalizacije, poručujemo: Zaustavite okupaciju Palestine! Ovom se akcijom pridružujemo transnacionalnoj zajednici čiji gromki glasovi otpora okupaciji i kolonizaciji Palestine ovih dana odjekuju ulicama, društvenim mrežama i drugim prostorima kolektivnog otpora, poručila je Bužinkić. O recentnim napadima na Gazu i razmjerima štete koju Palestinci opet(ovano) trpe, pisali smo nedavno i na Phralipenu.

Bužinkić je okupljene je podsjetila kako se posljednja eskalacija brutalnog nasilja Izraela nad Palestincima događa se i uz bespogovornu podršku Hrvatske izraelskoj državi. Ta podrška, kako je kazala, simplificira i reducira izraelsko-palestinski sukob kao da se radi o dvjema stranama jednake moći, i suprotna je htijenjima i mobilizaciji kritičkih političkih pokreta (vizije) slobodne Palestine.

Vidimo jasan kontinuitet hrvatske politike u podršci i proizvođenju militarizacije i nasilja, od sudjelovanja hrvatskih vojnika u okupacijama i ratovima u Iraku i Afganistanu, izvoza oružja Saudijskoj Arabiji za zločine u Jemenu, do višegodišnjeg nasilja hrvatske policije prema ljudima u pokretu među kojima su i Palestincima oduzeti životi na hrvatskim granicama, pročitala je Bužinkić iz proglasa solidarnosti.

Napomenula je kako ni palestinski niti glasovi izbjeglica i migrantkinja nisu u Hrvatskoj našli takav politički i medijski prostor kakav imaju izraelska propaganda ili  propaganda EU migracijskih režima. Borba za slobodnu Palestinu i slobodu kretanja borba je za pravo samoodređenja i zamišljanje egzistencije i političkoga onkraj određenosti ekonomskim i militarizacijskim interesima Izraela, SAD-a, Europske unije i drugih političkih, ekonomskih i vojnih sila, kazala je.

Na Trgu žrtava fašizma pročitana su imena i neke od više od 60 djece kojima je život oduzet u prvih dvadeset dana svibnja, te je za sve poginule održana minuta šutnje. Kao borkinje za ljudski život i dostojanstvo, slobodu i pun potencijal političkog, feminističkog i dekolonijalnog, zalažemo se za slobodnu Palestinu te prestanak svih oblika nasilja koji uništavaju živote i ugrožavaju nadu. Stojimo uz Palestinke i Palestince, tražeći zaustavljanje okupacije, te uz ljude u pokretu i migrante! Tražimo otvorene granice, stojimo uz Black lives matter u borbi protiv rasizma te uz sve one koji su žrtve nemilosrdne politike isključivosti i brisanja. Za slobodnu Palestinu! Za slobodu kretanja!, zaključila je govor Bužinkić.

Nisam vjerovala da ću jednoga dana naučiti umrijeti

Nakon čitanja proglasa, poeziju palestinskih pjesnikinja i pjesnika čitale su Monika Herceg, Nancy Abdel Sakkhi, Ruba Naddaf, Ksenija Banović, Barbara Matejčić i Ratka Višnić. Monika Herceg čitala je pjesme Asme Azazieh,koja u pjesmi Nisam vjerovala da ću jednoga dana naučiti umrijeti piše: Nisam vjerovala da ću jednog dana naučiti umrijeti/ Osim kada se pokolj Al-Khalila dogodio na mojoj rođendanskoj torti.

Nancy Abdel Sakhi čitala je Samiha Al Kasima, Pismo iz pustog rada. Zanimljivo je da je hrvatski prijevod Al Kasimove pjesme 1974. godine objavljen u biltenu Solidarnost, koji je objavljivao Međunarodni studentski klub prijateljstva Zagreb (čitav taj broj posvećen je Palestini). Možda ćeš zapaliti moje knjige i pjesme/Možda meso moje dati psima/možda ćeš ostati i u mom selu kao strašna avet/O neprijatelju sunca/Ali borit ću se/I do zadnjeg otkucaja u mojim žilama/Borit ću se, piše Al Kasim.

Ruba Naddaf na arapskom je čitala najpoznatijeg palestinskog pjesnika Mahmuda Darwisha (Darwisheva je pjesma 1974. bila i na naslovnici biltena Solidarnost posvećenog Palestini).  Naddaf je čitala pjesmu u kojoj Darwish kaže: Imamo na ovoj zemlji što čini život vrijednim življenja/Miris kruha u zoru/Ženu koja napušta četrdesetu u punom cvatu/Čas sunčeva svjetla u zatvoru.

Ksenija Banović čitala je sirijsko-palestinskog pjesnika Ghayatha Almadhouna, koji u pjesmi Masakr poručuje da je masakr mrtva metafora koja jede njegove prijatelje, “bez trunke soli”. Masakr se budi ranim jutrom, kupa moje prijatelje u hladnoj vodi i krvi, pere im donju robu i sprema kruh i čaj, a onda ih malo uči o potjeri. Masakr ima više suosjećanja za moje prijatelje negoli Opća deklaracija o ljudskim pravima. Masakr im je otvorio vrata kad su sva druga bila zatvorena, i zvao ih je poimence dok su u novinskim izvještajima ostali samo broj, pročitala je Banović.

Barbara Matejčić čitala je pjesmu Gaza, palestinsko-američke pjesnikinje Hale Alyan. Njeni stihovi Ovo nije pištolj/Ovo nije projektil/Ovo je natjeraj svijet da kaže tvoje ime glasno/Preko Gaze preko Gaze preko Gaze/Dok ne čuju tvoju glazbu/Jer ovo je preživjeti, odjeknuli su Trgom žrtava fašizma. Posljednju pjesmu, onu o Gazi iz dijaspore, autorice Jehan Bseiso, čitala je Ratka Višnić. Pjesma završava stihovima: Habibi, mislila sam da si izgubio moj broj, ispada da si izgubio noge/Na putu do bolnice iz Khan Yunisa do Jabaliye do Rafaha/Granica je zatvorena, moje srce tunel.

Uoči akcije Čitanja za Palestinu pokrenuta je i Facebook stranica Free Palestine – Solidarity from Croatia, na kojoj se planiraju daljnje akcije solidarnosti s Palestinom diljem Hrvatske, a svi su građani i građanke dobrodošli pridružiti se.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime