U Vladi Republike Hrvatske održana je u četvrtak, 5. listopada 75. sjednica vladinog Savjeta za nacionalne manjine, a obilježila ga je rasprava o nedavno usvojenim Operativnim programima za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020. g.
Iako su neki članovi Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske prije same sjednice naglasili kako je bespredmetno raspravljati o Operativnim programima za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020. (s obzirom na to da se radi o dokumentu koji je već usvojen na 53. sjednice Vlade), ta je tema obilježila 75. sjednicu Savjeta za nacionalne manjine.
Operativni programi u raspravi ocijenjeni su kao iskorak i kao temelj za očuvanje i ostvarivanje prava nacionalnih manjina, a kako je to istaknuo predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, zastupnik Vladimir Bilek “turbulentna događanja ovom dokumentu daju posebnu važnost”, a u detaljnom obrazloženju zastupnik Bilek istaknuo je kako usvajanje dokumenta “unaprjeđuje zajednički život svih građana unutar naše zemlje” kao i da se radi o dokumentu za koji se nada da bi mogao postati standard za sve buduće vlade Republike Hrvatske.
Međutim, mogle su se čuti i kritike na račun Operativnih programa, posebno od strane predstavnika slovenske, bošnjačke, makedonske i crnogorske manjine koji su protestirali kako su prekasno saznali za izradu ovih dokumenata i kako su nezadovoljni činjenicom da nisu dobili priliku sudjelovati u procesu izrade njihove izrade.
Predstavnik makedonske nacionalne manjine usporedio je dokument sa sintagmom “Europa s dvije brzine” sukladno kojoj manjine bez zastupnika iz reda vlastite manjine u Hrvatskom saboru ostvaruju svoja prava u “sporijem” prvom dijelu dokumenta koji se odnosi na sve Ustavom priznate manjine, dok drugi uživaju posebna prava i time dovede u pitanje jednakopravan položaj svih manjina.
Iako su mnogi argumenti nezadovoljnih članova Savjeta prihvaćeni kao opravdani i ograničeni sustavom, zastupnica Ermina Lekaj-Prljaskaj istaknula je kako su njena vrata otvorena svim nacionalnim manjinama koje zastupa, a predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer dao je prednost uspostavljanju “bolje komunikacije” pred opcijama koje bi vodile u dodatne nesporazume između članova.
Novoizabrani predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Bermin Meškić istaknuo je kako su Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, Kulturno društvo Bošnjaka “Preporod”, BNZH, Bošnjački nacionalni savjet i Počasni bošnjački vod također nezadovoljni usvojenim dokumentom, a da su svoje nezadovoljstvo izrazili i dopisom koji je, osim njemu, upućen i Vladi Republike Hrvatske. Istaknuo je kako su i neke od spomenutih institucija i udruga svoje zahtjeve pravovremeno prezentirali, ali da ti zahtjevi nisu uvaženi.
Zastupnik dvanaest nacionalnih manjina Veljko Kajtazi istaknuo je dobru suradnju sa svim predstavnicima nacionalnih manjina koje predstavlja, a s kojima je održao niz konzultacija koji su obuhvatili i razgovore koji su prethodili izradi Operativnih programa. Posebni Operativni program za romsku nacionalnu manjinu ocijenio je kao nužnost s obzirom na “goruće probleme u romskoj zajednici”, a pohvalio je i opredjeljenje Vlade iskazano posebnim isticanjem potrebe za revizijom Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013. – 2020.
Zaključci usvojenih Operativnih planova i njihova provedba sigurno će nastaviti biti predmet rasprave, kako članova Savjeta tako i zastupnika manjina u Saboru, koji svoju podršku Vlade temelje na opredjeljenju iskazanom činjenicom da su oni izrađeni i da su manjinska pitanja integralni dio Programa 14. Vlade Republike Hrvatske.
Ne treba zaboraviti i činjenicu da usvojeni dokumenti sadrže i odredbu kojom se nameće obveza Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina da Vladi Republike Hrvatske dostave izvještaje o provedbi Operativnih programa što svakako predstavlja prostor za daljnje razgovore i izmjene koje bi u budućnosti trebali, barem djelomično, pomiriti trenutni disbalans.
Rasprava se nastavila u nešto ljepšem tonu rekapitulacijom oko obljetnice petnaest godina postojanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a jednoglasno je usvojena i odluka da Savjet za nacionalne manjine, u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, prigodnim skupom obilježi ovu obljetnicu.
Članovi Savjeta dali su podršku incijativi Minority SafePack projekta u organizaciji Federalne unije europskih manjina (FUEN – Federal Union of European Nationalities) o kojoj smo pisali OVDJE prije nekoliko dana.
Odobreno je i nekoliko prenamjena sredstava udrugama manjina koje su to zatražile sukladno dogovorenim pravilima.
