Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović ove je godine u nekoliko navrata iskazao interes za događanja u romskoj zajednici te za rješavanje problema s kojima se Romi i Romkinje suočavaju.
U travnju ove godine na 75. obljetnicu proboja posljednjih zatvorenika iz logora Jasenovac posjetio je Spomen područje Jasenovac. Zajedno sa saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem, predsjednicom Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” Suzanom Krčmar i predsjednikom Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske Franjom Habulinom položio je vijenac kod spomen-obilježja na romskom groblju u Uštici.
U listopadu tijekom svog jednodnevnog boravka u Međimurju predsjednik je posjetio romsko naselje Parag, jedno od najvećih romskih naselja u Hrvatskoj u kojem živi više od 2000 stanovnika. S predsjednikom Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Matjašom Oršušem i predsjednikom Mjesnog odbora Parag Radovanom Balogom razgovarao je o infrastrukturi naselja te o zapošljavanju i obrazovanju.
Izaslanstvo Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, a koje su uz predsjednicu Saveza gospođu Krčmar činili i predsjednici Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske, Sisačko-moslavačke, Osječko-baranjske, Varaždinske, Brodsko-posavske, Istarske i Karlovačke županije te Grada Zagreba, predsjednik je ugostio 7. listopada. Tom prigodom romski predstavnici upoznali su ga s aktivnostima, ali i s još uvijek gorućim problemima. Bilo je razgovora i o Prvom kongresu mladih Roma u Republici Hrvatskoj koji se kasnije održao od 9. do 11. listopada u Hotelu International u Zagrebu.
Za vrijeme prijema kod predsjednika Milanovića postavili smo mu i nekoliko pitanja vezanih uz manjinsku politiku te razvojni potencijal i budućnost hrvatskog društva.
Kakvo je vaše viđenje hrvatskog društva – jesmo li društvo tolerancije (u nacionalnom, religijskom i drugom smislu)?
Još sam na samom početku svog mandata, a i u kasnijim aktivnostima naglasio kako je danas naša odgovornost upravo ta da se niti jedna građanka i niti jedan građanin Hrvatske ne osjećaju diskriminirano ili na bilo koji način isključeno zbog činjenice da su drugačiji. Drugačiji u smislu slabiji prema rodnom, nacionalnom, socijalnom, vjerskom, radnom ili bilo kojem drugom kriteriju. To je za mene patriotizam zasnovan na najvišim vrijednostima našeg Ustava, kao i na temelju ljudskosti, a ne predrasuda.
Dugo ste u politici te možete li usporediti položaj manjina u društvu nekad i danas, te u tom smislu i položaj romske nacionalne manjine u Hrvatskoj?
I danas je jasno kako su pripadnici romske nacionalne manjine najugroženija manjinska skupina u Hrvatskoj. Ipak, napori za suradnjom između mnogih udruga i nadležnih državnih institucija korak po korak u tragovima pokazuju put prema boljem životu i položaju Roma, pa tako i ostalih manjina u Hrvatskoj. Važno je tim izazovima pristupati sistematično i strpljivo jer kompleksnost problema uključuje više od obrazovanja i izgradnje infrastrukture koji su također iznimno važni koraci. No, neumoran rad na smanjenu socijalne isključenosti i marginalizacije naših građanki i naših građana, bez obzira što su oni ujedno i pripadnici manijskih zajednica, krovni je cilj za koji mislim da će ipak biti potrebno još vremena. Svaki građanin u Hrvatskoj zaslužuje jednake šanse da gradi svoj život u dostojanstvu i odgovornost je svih dionika državne vlasti da tome teže u svom radu i aktivnostima. Važno je izgraditi međusobno povjerenje. Projekti koji se provode, primjerice vezani uz unapređenje životnih uvjeta Roma, poticanje zapošljavanja te razni programi stipendiranja, svakako su dobar početak.
Koliko teška ekonomska situacija utječe na toleranciju u društvu te koliko su ljudi skloni za svoj težak položaj okriviti druge i drugačije?
Hrvatska jednako pripada svima i ne čine ju samo visokoobrazovani, poduzetni, umjetnički ili sportski nadareni ljudi. Isto tako sam već spominjao kako su osnaživanje solidarnosti u društvu i suzbijanje klijentelizma neki od najučinkovitijih instrumenata u borbi protiv nejednakosti. Ekonomska situacija nije laka, no ne može postojati ni jedan razlog koji bi opravdavao prebacivanje krivnje na one koji su drukčiji. Naš cilj mora biti osigurati bolje uvjete, što je više moguće, za sve građane, pritom mislim naravno i na pripadnike manjinskih zajednica. Ekonomske, ali i socijalne posljedice krize u kojoj se trenutno nalazimo sigurno će obilježiti veće razdoblje koje je pred nama. Nadam se da ćemo iz te krizne situacije izvući pametne lekcije i primijeniti ih u budućnosti, no nikada na štetu dostojanstva ili statusa bilo koje skupine građana u Hrvatskoj.
Kakva je budućnost mladih u Hrvatskoj, kako vidite njihovu perspektivu? U tom smislu, smatrate li da je neiskorišten potencijal za razvoj poduzetništva mladih?
Živimo u vremenima brojnih izazova i briga za budućnost mladih danas je važan element za izgradnju dobre budućnosti za sve nas u Hrvatskoj. I tu svakako mislim na budućnost svih naših mladih. Hrvatska treba mlade i mladi u Hrvatskoj moraju dobiti priliku da pronađu svoj put, da u poticajnoj okolini žele graditi svoju obitelj i karijeru. Razumijem kako mnoge privlače prilike koje nudi inozemstvo, u smislu obrazovanja, kao i zapošljavanja, no vjerujem kako svatko treba imati priliku proživjeti ona iskustva koja želi, a kontinuiranim radom i trudom odgovornih u Hrvatskoj mislim da je moguće stvoriti okruženje u koje će se mnogi htjeti i – vratiti.
Koliko naš obrazovni sustav omogućava mladima da razviju poduzetnički duh?
Moramo stvoriti uvjete u kojima će obrazovanje biti dostupno svakome, posebno u ovo vrijeme svjetske pandemije koronavirusa u kojem živimo i koje uvelike utječe na organizaciju, između ostaloga, i obrazovanja. Važno je svakome osigurati jednak i pošten početak, da imaju priliku ostvariti svoj puni potencijal, kako poduzetnički, tako i kulturni, umjetnički, sportski ili bilo koji drugi za koji imaju afiniteta. Na njima je kako će tu priliku dalje koristiti, no naša budućnost ovisi o kvaliteti obrazovanja i o vjeri da je znanje ključ uspješnijeg života. Hrvatska je danas unatoč svemu dovoljno zrela da može obrazovanje na svim razinama učiniti dostupnim svakome. To mora biti jedan od naših najvažnijih priorita.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
