Iako je 2019. godine u Češkoj predstavljen zakonski okvir za novčanu naknadu ženama koje su ilegalno ili prisilno sterilizirane, 11. rujna ove godine, deset se Romkinja okupilo ispred općinske bolnice u Ostravi na sjeveroistoku Češke kako bi ponovo skrenule pozornost na potrebu provođenja istog zakona, koji do sad nije dočekao niti prvu raspravu u češkom parlamentu.
Na protestnom je događaju također skrenuta pozornost na otvoreno pismo češkim parlamentarnim zastupnicima koje je potpisuje otprilike 150 ljudi apelirajući na djelovanje, a u kojemu se napominje kako zakon o naknadi za žrtve ilegalne sterilizacije već skoro godinu dana čeka svoje prvo čitanje u parlamentu, te kako se s obzirom na dob i zdravlje nekih žrtava, njihova naknada više ne može odgađati.
Upravo je taj argument od presudne važnosti, jer je borba za pravdu i naknadu žrtvama prisilne sterilizacije temeljno obilježena upravo odgađanjem.
Prisilne sterilizacije u bivšoj Čehoslovačkoj i njenim nasljednicama Slovačkoj i Češkoj nažalost imaju dugačku povijest koja značajno odzvanja i danas, upravo zbog manjka potrebnih zakonskih okvira za naknadu žrtvama. Dosežući vrhunac tijekom posljednjih godina komunističke vladavine, prisilne sterilizacije na prostorima bivše Čehoslovačke u nekoliko su navrata privlačile pažnju raznih međunarodnih organizacija koje su snažno zagovarale prekid te ilegalne prakse i konkretne mehanizme naknade štete za mnogobrojne žrtve, koje su pretežito Romkinje.
2015. godine, češki je pučki pravobranitelj Otakar Motejl predstavio izvješće u kojem navodi desetke slučajeva sterilizacije Romkinja u periodu od 1979. do 2001. godine, na temelju čega preporučuje češkoj vladi zakonsku regulaciju informiranog pristanka, uspostavu ozbiljnih metoda adekvatnog informiranja Romkinja i razvijanje konkretnog plana za naknadu žrtvama. Isti je pučki pravobranitelj 2009. godine u javnost izašao s procjenom od 90 000 žrtava prisilne sterilizacije unutar bivše Čehoslovačke.
U predstavljenom otvorenom pismu češkom parlamentu navodi se kako, unatoč preporukama pučkog pravobranitelja iz 2005. godine, češka vlada sve do 2012. godine nije zakonski adresirala informirani pristanak na sterilizaciju. Zakon o naknadi za žrtve također se nije pronašao na dnevnom redu češke vlasti, te je borba za isti dugotrajna i mukotrpna. Naime, 2015. godine češki je ministar za ljudska prava Jiří Dienstbier vladi tadašnjeg premijera Bohuslava Sobotke predložio zakon o naknadi za žrtve prisilne sterilizacije koji je po kratkom postupku odbijen. Poneki su ministri tada izjavljivali kako žrtve prisilne sterilizacije mogu tužbama ostvariti naknadu, te da je Češka država već izrazila žaljenje zbog prisilne sterilizacije i prilagodila zakone kako se ona ne bi nastavila.
Međutim, mnogobrojne žrtve nisu mogle tužbama ostvariti pravo na naknadu zbog zastare, isprika ima samo simboličku vrijednost koja je bez konkretnih mjera zanemariva, a prilagodba zakona i dalje zaobilazi naknadu za žrtve nad kojima je sterilizacija već prisilno izvršena.
Zakon koji je 2019. godine podnesen na razmatranje donjem domu češkog parlamenta definira ilegalnu sterilizaciju kao bilo koji medicinski postupak za sprečavanje plodnosti za koji nijedna ovlaštena osoba nije dala pristanak ili za koji je pristanak dobiven kršenjem zakonskih propisa koji reguliraju obustavu plodnosti ili pod okolnostima koje su onemogućile osobi da slobodno da pristanak bez pogreške ili koje su ozbiljno poremetile mogućnost slobodnog davanja pristanka bez pogreške. Zakon predviđa novčanu naknadu od otprilike €11 000 za žrtve koje su sterilizirane bez informiranog pristanka u periodu od 1. srpnja 1966. godine do 31. ožujka 2012. godine, te time predstavlja konkretan iskorak prema dosad neostvarenoj pravdi.
Nažalost, proces borbe za pravdu u ovom je slučaju moguće opisati formulom jedan korak naprijed, dva unazad, uzevši u obzir kako predloženi zakon godinu dana kasnije još uvijek čeka svoje prvo čitanje u češkom parlamentu, dodatno prolongirajući dugo iščekivanu pravdu.
U skladu s tim, na skupu održanom ispred općinske bolnice u Ostravi 11. rujna ove godine, zamjenica javnog pravobranitelja Monika Šimůnková upozorila je kako „astupnici trenutno imaju vjerojatno posljednju priliku tijekom ovog saziva parlamenta da iskoriste priliku Češke da pruži odštetu u obliku zahtjeva za naknadu štete, kao što je to učinjeno, na primjer, u Švedskoj. Ne bismo smjeli propustiti ovu priliku, prenosi Romea.cz.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
