Europska komisija (EK) objavila je prošloga petka svoj godišnji izvještaj o provedbi nacionalnih strategija za integraciju Roma, pod nazivom „Izvještaj o implementaciji nacionalne strategije integracije Roma – 2019.“ Izvještaj govori o politikama koje se provode unutar „Okvira EU za nacionalne strategije integracije Roma“, s naglaskom na četiri područja – obrazovanje, zapošljavanje, zdravlje i stanovanje – kao i na borbu protiv diskriminacije i anticiganizma. Za svako od navedenih područja opisan je trenutni položaj Roma, potom su navedene mjere koje su poduzete u pojedinim zemljama kako bi se situacija poboljšala, a u konačnici su dane preporuke koji tip mjera treba intenzivirati u predstojećem razdoblju. Sukus izvještaja je taj da na polju obrazovanja jesu napravljeni ohrabrujući pomaci, dok je u ostalim područjima potrebno znatno intenzivirati napore za poboljšanje položaja Roma.
U sferi obrazovanja, poduzete mjere usmjerene su na borbu protiv preranog izlaženja iz obrazovnog sustava, ohrabrivanje tranzicije u sekundarno, a potom i u tercijarno obrazovanje te osiguravanje pomoći kojom se nadoknađuje materijalna ili obrazovna zakinutost Roma. Ispadanje iz sustava obrazovanja romske djece djelomično jest smanjena pa tako 90 posto romske djece danas jest uključeno u osnovno i niže srednje obrazovanje. Ipak, kako dolazimo do viših razina obrazovanja, tako i brojke izgledaju sve gore: tako je samo 30 posto Roma odgovarajuće dobi uključeno u više srednje obrazovanje, dok ih je u više i visoko obrazovanje uključeno samo 2 posto. Kao problem koji se posebno naglašava u izvještaju, osobito u zemljama s relativno velikom romskom populacijom, i dalje se ističe segregacija u obrazovnom sustavu. Čak 13 posto romske djece ide u škole ili razrede u kojima su svi učenici Romi, dok ih 33 posto pohađa nastavu tamo gdje većina djece dolazi iz romskih obitelji.
Kako bi poboljšale prilike za zapošljavanje romske populacije države su poduzimale različite mjere kao što su subvencije za zapošljavanje, drugi oblici dijeljenja troškova, potpora razvoju karijera (mentoriranje, obučavanje) i vokacijsko obučavanje. Ipak, kako je za The Brussels Times izjavila direktorica European Roma Grassroots Organisations (ERGO) Networka Gabriela Hrabanova, primjetan je rastući jaz između Roma i ne-Roma u zapošljavanju koji je u najvećoj mjeri posljedica segregacije, lošeg obrazovanja i rasizma pri regrutaciji radne snage. Izvještaj EK-a zaključuje kako je posebnu pozornost potrebno obratiti na probleme koje pri zapošljavanju imaju mladi Romi i romske žene. Pri tome, preporuka je da se njihovi problemi adresiraju u okviru općih politika, radije nego li stvaranjem paralelnih struktura za zapošljavanje ovih skupina.
U poglavlju o zdravstvu se pored relativno malog broja Roma koji su obuhvaćeni osnovnim zdravstvenim osiguranjem (76 posto), kao ključni problemi ističu niska razina procijepljenosti u romskim zajednicama te nedostatak sredstava i zdravstvenih radnika koji stoje na raspolaganju romskim zajednicama. I ovdje se preporučuje integracija Roma u rad institucija koje skrbe za opću populaciju, a ne stvaranje dugoročnih paralelnih struktura namijenjenih isključivo Romima. Osobito se naglašava važnost provođenja antidiskriminacijskih kampanja kojim bi se utjecalo na same zdravstvene radnike.
Mjere koje se tiču uvjeta stanovanja usmjerene su na osiguravanje pristupa komunalnim uslugama (voda, električna energija, plin), poticanju desegregacije i omogućavanju pristupa socijalnim stanovima. Pored činjenice da u 2016. godini 30 posto romskih kućanstava nije imalo pristup tekućoj vodi, a 40 posto nije imalo kupaonicu, i ovdje se kao i na polju obrazovanja kao glavni problem ističe segregacija Roma.
Izvještaj pokazuje blagi napredak u pojedinim segmentima po pitanju integracije Roma, pa ga je i prvi potpredsjednik Europske komisije Franz Timmermans popratio optimističnim riječima: Doista je ohrabrujuće vidjeti progres koji su države članice učinile u protekloj godini, osobito po pitanju integracije Roma u obrazovni sustav. Ipak, na ostalim poljima napredak je znatno slabiji, a i neka druga istraživanja nas navode na znatno manje ohrabrujuće zaključke. Naime, prema rezultatima najnovije studije Eurobarometra čak 61 posto ispitanika smatra da je diskriminacija Roma široko rasprostranjena u njihovim zemljama, dok samo 19 posto smatra da su strategije integracije romske populacije efikasne u njihovim zemljama. Očigledno, do pune socijalne integracije romske populacije pred nama je još veoma dugačak put.
