Autor novinar i publicist Tomislav Đurić prikupio je i priredio stotinu najljepših povijesnih priča i legendi iz hrvatske prošlosti, među kojima su crkvene, junačke, ljubavne, te legende o postanku Hrvata i postanku pojedinih mjesta. Tako se među njima nalazi i legenda o mađarskim grofovima Feštetićima koji su u 19. stoljeću postali vlasnici imanja u Pribislavcu nedaleko Čakovca.
Festetići su sredinom 19. stoljeća u Pribislavcu podigli raskošan dvorac u pseudogotičkom stilu, vrlo sličan Trakošćanu, opasan visokom zidanom ogradom. Ulaz u kompleks na južnoj strani, uz današnju glavnu ulicu, predstavljala su visoka kovana vrata i kolski ulaz koji danas nisu sačuvani. U parku oko dvorca bile su sagrađene fontane i vodoskoci. Održavao ga je grofov vrtlar Andrija Krznarić koji je posadio nekoliko drveta magnolije. Jedno je još uvijek sačuvano i proglašeno spomenikom parkovne arhitekture.
Kako navodi Đurić u svojoj zbirci legendi u dvorcu Festelićevih grof Eugen često je održavao velike zabave, a osobito je volio romsku glazbu. Violina ga je pratila i na putovanjima pa su u narodu počeli pričati da je i sam Eugen – Rom. Eugenov otac je silno želio sina. Međutim, dok se nalazio na putu prema Ugarskoj žena je jedne noći rodila djevojčicu. Iste noći rodila je u selu kraj Pribislavca jedna “Ciganka” – sina. Dvorjani su se snašli, predložili grofici zamjenu na što je ona pristala i tako se mali “Cigančić” našao u grofovskoj postelji. Oduševeljeni grof priredio je veliku gozbu i veselje kojoj je prisustovao i bečki car Franjo Josip.
Grof je u dvorcu boravio do 1923. kada ga odlučuje prodati. Od tada je njegova namjera bila raznovrsna – korišten je kao smještaj raznih službenika i časnika, a nakon Drugog svjetskog rata se u njegov prostor smjestila osnovna škola koja prostor koristi i danas (OŠ Vladimira Nazora Pribislavec)