“Zanimljivo je primijetiti kako nešto tako nematerijalno kao prošlost može posjedovati težinu. Izraz ‘teret prošlosti’ ili ‘težina prošlosti’ kojeg je popularizirao Willy Brandt referirajući se na povijest nacionalsocijalizma u Njemačkoj, pristutna je u različitim jezicima, posebice u onim društvima koja su se suočila s povijesnim tragedijama velikih razmjera. Metafore tereta ili bremena odražavaju sličnu ideju – da tragedije iz prošlosti ne mogu biti niti izbrisane niti ignorirane, one ostaju prisutne u kolektivnom sjećanju ljudi i traže odgovor”, riječi su kojima je uredništvo zbornika Jasenovac – manipulacije, kontroverze i povijesni revizionizam započeo uvodnu riječ pod nazivom Teški teret odgovornosti.
“Glavni izazov tragične prošlosti, možemo zaključiti, vezan je uz mogućnost da se ona ‘ponovi’. Naravno, ne u identičnom, već analognom obliku. Dok se u prvom slučaju prošlost može ponoviti zbog manjka suočavanja s njom, u drugom se ona ponavlja kao svoj zrcalni odraz – zbog svog gotovo beskonačnog repliciranja i preuveličavanja. Stoga teški teret prošlost implicira ništa manje teret odgovornosti”, nastavljaju.
Prezentacija zbornika koji je podijeljen u dvije tematske cjeline (prvi se dio značajnije bavi manipulacijama Jasenovcem, dok je drugi posvećen kontroverzama o Jasenovcu) održala se 11. svibnja u Nacionalnoj i sveučilićnoj knjižnici u okviru Festivala povijesti KLIOFEST.
Andriana Benčić, Daniela Lucić, Marica Karakaš Obradov i Mario Kevo predstavili su zbornik radova, a valja naglasiti da zbornik sadrži i rad dr. sc. Danijela Vojaka Zaboravljene žrtve Drugog svjetskog rata ili o stradanju Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941. – 1945. koji govori o manjku sustavnih istraživanja o stradanju Roma.
“Završetkom Drugog svjetskog rata u svibnju 1945. postalo je jasno koliko su drastične bile ratne posljedice na romsku zajednicu u Hrvatskoj. Predratna romska zajednica gotovo da je bila uništena u genocidnoj ustaškoj politici prema njima, pritom je demografske posljedice iz toga rata romska zajednica nadoknadila tek šezdesetak godina kasnije. Poslijeratna politika marginalizacije romskog stradanja u NSH uklopila se u sličan odnos većine europskih zemalja, a što se i danas naziva ‘zaboravljeni holokaust’ “, ističe Vojak u svom radu.
