Ured pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter objavio je početkom travnja svoje godišnje izvješće o protekloj godini u kojem donosi analizu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj. Radi se o jednom od najznačajnijih nacionalnih dokumenata te vrste kojeg izrađuje opunomoćenica Hrvatskoga sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda te središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije.
Kako stoji u njegovom uvodu, izvješće se podnosi Hrvatskom saboru, kao predstavničkom tijelu građana i nositelju zakonodavne vlasti u RH, a u njemu se iznosi ocjena stanja ljudskih prava i sloboda, utemeljena na radu po pritužbama građana tijekom 2024. godine u gotovo svim područjima života, opažanjima iz terenskih obilazaka, analizama, istraživanjima te drugim izvorima. Ujedno se daje preporuke različitim dionicima, u pravilu izvršnoj vlasti, za poboljšanje stanja, postupanja i praksi te zakona i drugih propisa, s ciljem ostvarivanja prava u RH sukladno propisima te europskim i međunarodnim standardima. Ono, osim što daje prikaz stanja, zbog sadržanih analiza, podataka te preporuka, u velikom broju područja, može biti korisno saborskim zastupnicima u svakodnevnom radu oko zakonskih prijedloga.
Izvješće analizira ljudska prava kao što su pravo na zdravlje, pravo na rad, prava starijih osoba, radna prava stranih radnika, pravo na obrazovanje itd., a za nas su posebno važna prava nacionalnih manjina i, konkretnije, prava Roma i Romkinja.
Prava romske nacionalne manjine
U općenitom su smislu prava nacionalnih manjina, kao i prethodnih godina, u Republici Hrvatskoj najmanje ostvarena u područjima prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina te u zastupljenosti među zaposlenima u upravi i pravosuđu.
Uporaba jezika i pisma
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, pripadnici pojedine manjine, zbog udjela u stanovništvu većem od jedne trećine, imali su pravo na ravnopravnu i službenu uporabu manjinskog jezika i pisma u 24 jedinice lokalne samouprave: pripadnici srpske manjine u 20, a pripadnici češke, mađarske, talijanske i romske u jednoj jedinici.
Kod romske nacionalne manjine to se pravo odnosi na Općinu Orehovica, gdje je udio romskog stanovništva prema Popisu iz 2021. prešao jednu trećinu, ali bajaški dijalekt nije uveden u ravnopravnu i službenu uporabu. Razlog neuvođenja jest taj što ne postoji pravni mehanizam koji bi kontrolirao ostvaruje li se zaista to pravo, što je, međutim, dio šire priče o specifičnom položaju romske nacionalne manjine značajno obilježenom predrasudama. Osim što se ovo pravo ne ostvaruje u slučaju kada udio stanovništva prelazi jednu trećinu, ne iznenađuje onda da se ne ostvaruje mogućnost dobrovoljnog uvođenja manjinskog jezika u uporabu kada udio pripadnika ne prelazi jednu trećinu, što svakoj jedinici lokalne i regionalne (područne) samouprave stoji na raspolaganju, kako, primjerice, potvrđuje pozitivan slučaj talijanskog jezika u Istri.
Pravobraniteljica pohvaljuje izvođenje nastave jezika i kulture romske nacionalne manjine u školama u Kuršancu, Orehovici i Podturenu, ali žali što zbog nedostatka kadra tu praksu nije moguće proširiti i u druge škole u Hrvatskoj koju romska djeca pohađaju.
Položaj u političkim, upravnim i pravosudnim tijelima
U vezi zaposlenosti pripadnika nacionalnih manjina u upravi i pravosuđu, oni su u ovim tijelima značajno podzastupljeni (svega 2,92 posto od ukupnog broja službenika i namještenika) i njihov se broj već godinama kontinuirano smanjuje, iako imaju pravo prednosti zapošljavanja pod istim uvjetima. Usporedbe radi, udio pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu Hrvatske prema posljednjem Popisu stanovništva iznosi 6,2 posto, pri čemu se i taj broj smanjuje – 2011. godine iznosio je 7,67 posto.
Udio u ukupnom broju stanovnika važan je jer na razini jedinica lokalne i područne samouprave pripadnicima nacionalnih manjina omogućava izbor predstavnika u lokalnim i regionalnim predstavničkim i izvršnim tijelima. Tako je, u usporedbi s Popisom stanovništva iz 2011. godine, prema novome Popisu romska nacionalna manjina u Peterancu zbog pada broja pripadnika izgubila pravo na predstavnika u općinskom vijeću. Kao i s pravom na upotrebu jezika, manjinsko pravo na izbor predstavnika može biti zadržano izmjenom statutaneovisno o padu udjela u ukupnom stanovništvu, što potvrđuje slučaj Bjelovarsko-bilogorske županije gdje je u prosincu 2024. godine pripadnicima češke i slovačke nacionalne manjine omogućeno zadržavanje prava na izbor dožupana i članova županijske skupštine.
Suprotno Peterancu, zbog porasta udjela u ukupnom stanovništvu pripadnici romske manjine imaju pravo izabrati zamjenika župana Međimurske županije te zamjenika načelnika u Općini Mala Subotica. Osim toga, mogu izabrati predstavnike u šest novih gradskih ili općinskih vijeća: Cestici, Đurđevcu, Hlebinama, Petlovcu, Murskom Središću i Domašincu.
Sredstva javnog priopćavanja
Kao i ranijih godina, pučka pravobraniteljica u svom izvješću upućuje kritiku javnim medijima zbog još uvijek nedovoljne zastupljenosti sadržaja o nacionalnim manjinama, kao i zbog nedovoljne zastupljenosti jezika tih manjina. Ipak, Hrvatska radiotelevizija sve više programe koji se odnose na nacionalne manjine uključuje u emisije namijenjene široj publici, pripadnici manjina i njihovi predstavnici sve su češće gosti u različitim emisijama, a povećani su i kadrovski i tehnički kapaciteti potrebni za proizvodnju sadržaja namijenjenih nacionalnim manjinama.
Kulturna autonomija
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, navodi pučka pravobraniteljica, najviše se ostvaruje u području kulturne autonomije, primjerice u financiranju središnjih knjižnica nacionalnih manjina, kulturno-umjetničkog amaterizma, izdavačke djelatnosti, informiranja i sl., sve s ciljem očuvanja, razvoja, promicanja i iskazivanja kulturnog identiteta. Pravobraniteljica se osvrnula na napade na tjednik “Novosti” Srpskog narodnog vijeća, prema kojima se taj medij premalo bavi kulturom i identitetom manjine, a previše općim političkim, društvenim, kulturnim i drugim temama. Prema pravobraniteljici, manjinski se mediji ne moraju isključivo baviti kulturom i identitetom manjine, nego je bitno da doprinose razvoju Republike Hrvatske.
Diskriminacija na temelju rasnog ili etničkog podrijetla
Kao posebno ranjive skupine u hrvatskom društvu pravobraniteljica navodi Rome, Srbe i migrante, odnosno tražitelje međunarodne zaštite i azilante te strane radnike iz tzv. trećih zemalja.
U vezi romske zajednice, posebno se izdvajaju problemi stanovanja, obrazovanja i zaposlenja. Iako pozdravlja činjenicu da je u Zagrebu donesen Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2024. do 2027. godine, zamjerajući mu ipak mjestimičnu nekonkretnost, pravobraniteljica smatra da je hitno potrebno riješiti pitanje stanovanja Roma u Novom Petruševcu i Vrtnom putu ili onih preseljenih sa Struga u smještaj u Velikoj Kosnici i Hostel Arenu. Osim kritičnosti spram generalne stambene segregacije romskih naselja, pravobraniteljica izdvaja i problem sa stanovanjem kod romskih obitelji s područja Delnica, kao i onih u Drnju kojima je 2023. još uvijek nepoznati počinitelj srušio kuće u kojima su generacijama živjeli.
Na problem segregiranog stanovanja nadovezuje se problem segregacije u obrazovanju. Pozivajući se na podatke Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u školskoj godini 2024./2025. broj je segregiranih razreda 85, što je 5 više u odnosu na školsku godinu 2022./2023. Taj podataka još je više zabrinjavajuć kada se uzme u obzir da se najviše aktivnosti iz trenutnog Nacionalnog plana za uključivanje Roma provodi upravo u sektoru obrazovanja. Uz stambenu segregaciju, jedan od razloga za takvo stanje definiranje je upisnih područja osnovnih škola, dok se kao rezultati pojavljuju niža kvaliteta obrazovanja koja se nudi romskoj djeci te nadzastupljenost romskih učenika u obrazovanju po posebnim programima. Kao jednu od mjera za rješavanje ovog teškog i, nažalost, oglednog pokazatelja općeg položaja Roma u Hrvatskoj, pravobraniteljica navodi izradu analize i Akcijskog plana desegragacije.
Među pozitivnostima vezanim uz obrazovanje, u izvješću se navode stipendiranje romskih učenika i studenata, smještaj u učeničkim i studentskim domovima te upisne kvote na visokoškolske ustanove. Nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine, prema podacima HZZ-a, krajem prošle godine bilo je malo više od tri tisuće, pri čemu je najviše nezaposlenih bilo u dobi od 30 do 49 godina (1.480), a mladih do 29 godina 811. Od ukupnog broja nezaposlenih, 90 posto bilo je bez škole i nezavršene osnovne škole ili samo sa završenom osnovnom školom, u čemu se vidi velika potreba za obrazovanjem romske djece.
Završno, pravobraniteljica poziva Akademiju socijalne skrbi da organizira edukacije o suzbijanju diskriminacije prema Romima, budući da već godinama njen ured prima pritužbe o diskriminatornom ponašanju djelatnika sustava socijalne skrbi prema pripadnicima romske nacionalne manjine. Smatra i da je posebnu pažnju potrebno usmjeriti na upravljanje Središnjim registrom stanovništva, kojeg je Hrvatski sabor omogućio donošenjem zakona u ožujku 2025. godine. Zbog velikog broja osobnih podataka koji će se u Registru sakupljati, važno je precizno definirati svrhu prikupljanja i odrediti tko će moći pristupiti podacima, a građane informirati o razlozima prikupljanja i načinu korištenja p
