U suradnji Centra tolerancije i Saveza Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA” 21. lipnja 2022. godine u Romskom edukacijsko-kulturnom centru održana je tribina Doprinos Židova hrvatskoj kulturi i prilog Roma kulturi u Hrvatskoj. Tribina je organizirana u sklopu projekta “Razumijem (te), čujem (te)” čiji je nositelj Centar tolerancije, a jedna od njegovih sadržajnih aktivnosti je predstavljanje knjige Kadišl i nebeski putnici autorice Jasminke Domaš.
Nakon što je u ime domaćina publiku pozdravila Suzana Krčmar, predsjednica SRRH ”KALI SARA”, književnica Domaš govorila je o doprinosu Židova u kulturi grada Zagreba. Prije nekoliko godina, prije pandemije koronavirusa i potresa koji su postali točke razdjelnice naših života, u Zagrebu je održana konferencija na kojoj sam dobila zadaću da govorim nešto o povijesti židovske zajednice. Počela sam čitati i proučavati različite materijale i knjige i našla na niz zanimljivih podataka, rekla je Domaš koja je vidno zainteresiranoj publici navela niz impozantnih primjera u velikoj mjeri nepoznatih građanima i građankama Zagreba: Primjerice, prva učiteljica gimnastike u gradu Zagrebu bila je Židovka. Također, u Zagrebu je djelovao sportski klub Makabi koji je imao odlične rezultate, a puno sportaša iz toga kluba u različitim sportovima su bili prvaci. Zanimljivo je kako svi mi spominjemo Krležin Gvozd kao kuću u kojoj je živio ovaj veliki hrvatski književnik, ali ona je zapravo bila kuća jednog Židova koji se ubio kad je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. Svima poznata Gliptoteka koja je sastavni dio Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u kojoj je muzej skulpture i u kojoj su postavljene prekrasne izložbe nekada je bila kožara, također u vlasništvu Židova. Nadalje, Vatroslav Lisinski, osnivač prvog ilirskog društva i autor prve hrvatske opere Ljubav i zloba, bio je njemačko-židovskog porijekla pravog imena Ignatius Fuchs. Prva židovska obitelj koja se naselila u Zagrebu prezivala se Stiegler, a u nekim dijelovima Zagreba, u zgradama u ulicama u centru grada, poput onih u Martićevoj ulici, još se i dan danas ugrađuju dizala na kojima piše Stiegler. U 18. stoljeću na naše je prostore došao popriličan broj ljudi iz Austro-Ugarske Monarhije. Brojni su primjeri iz kojih vidimo kako su ljudi ugradili sebe u ovu našu sredinu i trebamo osjećati zahvalnost prema svima, ne samo prema Židovima, već prema svima onima koji su nam omogućili da živimo u lijepom i ugodnom gradu, u bogatoj kulturnoj sredini, a na nama je da radimo na toleranciji, da više učimo jedni od drugih, zaključila je Domaš.
U sklopu predstavljanja knjige Kadišl i nebeski putnici autorica Domaš i glumica Dunja Sepčić, koja je za publiku čitala ulomke iz knjige, gostovale su u manjinskim zajednicama, do sada u crnogorskoj i makedonskoj manjinskoj zajednici u Hrvatskoj, a ova je tribina bila povod i za druženje s Romkinjama i Romima u prostorima ”KALI SARE”. Svi su nas zaista lijepo primili, iznimno srdačno i otvorena srca i uvijek se izrodila neka nova ideja i potaknula nova suradnja, govori Domaš, koja je ovom prigodom i poklonila knjigu Središnjoj knjižnici Roma u Hrvatskoj.
Kroz književna djela Jasminke Domaš provlači se tema holokausta. Sadržaj knjige u potpunosti je nastao iz moje glave, iz moje mašte, iz jednog svijeta koji živi u meni, objašnjava autorica te navodi kako je u svojoj ranije objavljenoj knjizi Rebeka u nutrini duše također obradila temu holokausta smjestivši radnju u Zagreb za vrijeme NDH. Kritika, primjerice u talijanskim novinama, ovu je knjigu okarakterizirala kao roman koji opisuje zagrebačku Annu Frank, a mladu Židovku Rebeku Levi od stradanja spašava njezina prijateljica Hrvatica.
Između ostalog, ove nas knjige upozoravaju koliko je opasno generalizirati, karakterizirati ljude i zajednice u smislu svi su oni loši ili svi su oni dobri, govori Domaš i dodaje kako je stavljanje naroda i zajednica naroda u unaprijed definirane ladice nedopustivo, primjerice za muslimane, Rome ili Židove, te nas odvlači od vlastite odgovornosti, od toga da pogledamo sebe kao pojedinca i ono što smo sami učinili, mogli učitini ili propustili učiniti u životu.
Nažalost, tema genocida za vrijeme Drugog svjetskog rata iznimno je bliska romskom narodu koji je sustavno likvidiran u nacističkim logorima pa tako i u logorima NDH. Dugo godina pratila ga je sintagma ”zaboravljeni holokaust”, a zapušteno i zanemareno romsko groblje u Uštici pored Jasenovca, masovna grobnica za 16 173 ubijenih Romkinja i Roma, to je potvrđivalo. Kada sam sa suradnicima 2011. godine posjetio romsko groblje u Uštici bio sam duboko potresen i razočaran onim što sam zatekao, rekao je Veljko Kajtazi, gost na tribini.
Na zapuštenom i obraslom groblju bila je samo ploča na kojoj su stajala neka imena, kao da se radi o privatnom spomeniku i nisam mogao razumjeti kako nekome uopće može pasti na pamet da nešto takvo prisvoji. Pitao sam se je li to neznanje ili nerazumijevanje? Poželio sam da imamo mogućnosti to promijeniti i da na neki način dođemo do sredstava za uređenje. Dogodilo se da sam na jesen iste godine pobijedio na parlamentarnim izborima i u prosincu položio prisegu za saborskog zastupnika, a već u veljači sljedeće, 2012. godine krenuo sam u realizaciju. Poslao sam dopis prema Ministarstvu kulture sa zamolbom da podrže projekt uređenja, ali sam dobio negativan odgovor, a što je vjerujem bio rezultat toga što nismo imali podršku tadašnje ravnateljice Spomen područja Jasenovac i nekoliko mojih sunarodnjaka. Ni oni tada nisu shvaćali ozbiljno ideje i namjere mene i mojih suradnika. Nakon što sam se obratio za pomoć nekima od svojih kolega, iz Ministarstva je stigao novi, ovoga puta pozitivan odgovor u kojem nam daju do znanja da nastavimo s realizacijom projekta uređenja te ukoliko nam budu potrebna dodatna sredstva da su spremni pomoći. Iz godine u godinu romsko je groblje bilo sve uređenije, ispričao je Kajtazi. Dodao je kako je naišao na otpor i unutar kluba nacionalnih manjina posebno od stradalačkih naroda od kojih to nije očekivao. Njihov je glavni prigovor bio izdvajanje romskog naroda s čime se Kajtazi nikako nije mogao i želio složiti. Pričali su mi o Jasenovačkom proboju na što bih ja odgovarao kako ne razumijem u kakvoj je to vezi s uređenjem spomen područja na groblju u Uštici. Mislili su da je to rezultat mog neznanja, a ja sam svojim odgovorom želio reći upravo suprotno, a to je da Roma u Jasenovačkom proboju nije bilo jer su već prije toga svi bili ubijeni. Također, u Uštici su stradali samo Romi, bili su već tada, 1942. godine, izdvojeni od ostalih naroda, istaknuo je.
Zajedno sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA” 2012. godine inicirao je kompletno uređenje groblja u Uštici i prilaznih puteva, uređenje travnjaka i postavljanje ograde, postavljanje jarbola za romsku i hrvatsku zastavu te zastavu Europske unije, uređenje prostora za komemoraciju, provođenje struje, vode i ostale infrastrukture. Na njegov prijedlog te uz podršku Saveza ”KALI SARA”, Hrvatski je Sabor 2014. godine 2. kolovoz proglasio Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu/Samudaripen. Nekoliko godina kasnije iz zametka ideje o izgradnji Romskog memorijalnog centra Uštica izrastao je projekt jedinstvenog muzejskog prostora na autentičnoj lokaciji sa stalnim postavom, koji će tragičnu priču o stradanju romskog naroda čuvati od zaborava. Realiziran je koordiniranim procesom izgradnje i posredstvom zastupnika Kajtazija, Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske te svečano otvoren 2. kolovoza 2020. godine na Samudaripen.
Duboka emotivna povezanost sa strahotama koje su pretrpjeli logoraši, a koja je dodatno naglašena autentičnošću lokacije i memorijalnom ulogom muzeja, intenzivirana je Zidom boli na kojem su već uklesana neka od imena onih koji su ovdje proveli posljednje dane i minute svoga života, a koji će obuhvatiti sve žrtve imenom i prezimenom.
Pored Romskog memorijalnog centra koji doprinosi njegovanju kulture sjećanja na jedan od najstravičnijih zločina u povijesti čovječanstva, doprinos Roma svjetskoj kulturi i umjetnosti sveprisutan je u svim granama kulture diljem Europe i svijeta. U Hrvatskoj i gradu Zagrebu doprinos Roma hrvatskoj kulturi postao je svakodnevica. Primjerice, postavljanjem prvog kamena spoticanja u spomen na stradale pripadnikeromskog naroda za vrijeme NDH u Parku 5. studeni u Zagrebu 2021. godine Savez Roma ”KALI SARA” se uključio u internacionalni projekt Centra tolerancije Kamen spoticanja ili Stolperstein. Postavljen je na mjestu s kojeg je u logore odvedeno 69 Roma iz šest romskih obitelji – Nikolić, Lakatoš, Štefanović, Maleković, Kovačević i Šajnović, a njihova daljnja sudbina ostala je nepoznata. U Parku 5. studenog u Zagrebu nalazi se još jedno umjetničko djelo – skulptura Romkinje koja prikazuje mladu i odvažnu ženu koja je povijesno bila središnja figura romske obitelji te prvi spomenik romske pismenosti u Hrvatskoj koji simbolizira i pravo žene na izbor i na obrazovanje. Skulptura je autorsko djelo profesora Marina Marinića izlivena u bronci, a postavljena je u lipnju 2020. godine. Osim ovog parka u Zagrebu koji nosi naziv 5. studenog Svjetskog dana romskog jezika, u Hrvatskoj se nalaze još četiri javne površine s istim nazivom i to u Belišću, Belom Manastiru, Kutini i Ludbregu.
Svojim edukativno-kulturnim sadržajem Romski edukacijsko-kulturni centar također doprinosi kulturnoj ponudi grada Zagreba. Simbolično je otvoren u Noći muzeja 28. siječnja 2021. godine prigodnom izložbom Tragovima romske kulture – zaslužni među nama, te je u njemu nedugo zatim postavljena prva samostalna izložba jedne romske umjetnice iz Hrvatske – izložba Emocije Talite Jašarevski. Od samog otvorenja, Centar surađuje s izdavačkim kućama na promociji knjiga s romskom tematikom te otvara svoja vrata drugim udrugama koje žele predstaviti svoje projekte vezane uz manjinska i ljudska prava, promicanje jednakosti i tolerancije. Projekt „Razumijem (te), čujem (te)“ u sklopu kojeg je održana današnja tribina upravo je jedan od takvih projekata, a Jasminka Domaš i Veljko Kajtazi istaknuli su značaj boljeg međusobnog poznavanja različitih naroda, međusobnog poštivanja i podržavanja.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
