“Rade Uhlik: Rromane paramiča/ Romske priče” u Zemaljskom muzeju BiH

0
50
Foto: Press

Svjetski dan romskog jezika prvi je put obilježen 5. studenog 2009. godine u Zagrebu na inicijativu Udruge za promicanje obrazovanja Roma u RH “Kali Sara”. Kao datum obilježavanja izabran je 5. studeni u čast na dan kada je 2008. godine objavljen Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik, a onda se počeo obilježavati i u drugim zemljama regije i u ostatku Europe. Na taj važan datum raspravlja se o postignutim rezultatima u standardizaciji romskog jezika te važnosti njegovog njegovanja i očuvanja, ali i nastavlja poticati međunarodna izdavačka djelatnost. Tako osim novog izdanja u nakladi Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” pod nazivom Romanipe – iz sjene na svjetlo koje će biti predstavljeno u okviru ovogodišnjeg programa Dana romske kulture u Hrvatskoj, iz Bosne i Hercegovine dolazi drugi dio Zbirke romskih priča.

Fond otvoreno društvo BiH je 2020. godine u suradnji sa Zemaljskim muzejom BiH pokrenuo projekt revitalizacije i očuvanja romskog književnog nasljeđa i objavio prve dvije zbirke Rade Uhlik: Rromane paramiča/ Romske priče. Radi se o dijelu priča koje je od 1940. do 1968. prikupio Rade Uhlik i zapisivao ih na gurbetskom dijalektu bosanskohercegovačkih Roma. Priče odražavaju sve bogatstvo emocije i jezika, povijesti, kulture i običaja romskog naroda, te na svoj način indirektno govore o položaju romskog naroda u periodu kada su kazivane.

Urednica izdanja je dr. Hedina Tahirović-Sijerčić, književnica, prevoditeljica i profesorica romskog porijekla, u čijem su fokusu djelovanja romski jezik, kultura i tradicija, kao i književnost Roma. Izdanje će biti predstavljeno sljedeći tjedan, 5. studenog, povodom obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika.

Rade Uhlik je oko sedamdeset godina svog života posvetio Romima i proučavanju romskog jezika, a u svojoj lingvističkoj i akademskoj karijeri ostavio je iza sebe na desetine knjiga i članaka o Romima, romskoj kulturi i jeziku. Bio je i srednjoškolski profesor, prevodilac u Tanjugu, a u Zemaljskom muzeju je radio kao viši znanstveni savjetnik na folklorističkim romološkim temama i lingvističkoj obradi romskih dijalekata i narječja.

Romski jezik se ne proučava u BiH, ali inicijative postoje, prihvaćene su no ne i realizirane. Stvarnost je gorka po tom pitanju. U zemlji u kojoj većinski jezici imaju status manjinskih jezika, nema politika koje podržavaju ‘prave’ manjinske jezike, izjavila je Tahirović-Sijerčić, pa dolazi do izražaja važnost izdavanja knjiga o romskoj povijesti, kulturi i jeziku, beletristike i publicistike, kao i prevođenja na romski jezik, sve u svrhu očuvanja tog manjinskog i materinskog jezika.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime