I Romi su sudjelovali u antifašističkom otporu

0
31
Foto: jusp-jasenovac.hr

Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni praznik u sjećanje na  osnutak prve antifašističke postrojbe u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe. Prvi partizanski odred u Hrvatskoj ( i uopće na području bivše Jugoslavije) osnovan je u šumi Brezovica u okolici Siska 22. lipnja 1941. godine. Nazvan je Sisački partizanski odred, a njegovim osnutkom započeo je antifašistički pokret.

Antifašistički pokret na području bivše Jugoslavije nazvan je narodnooslobodilački pokret (NOP).  Do oslobođenja 1945. godine u pokretu narodnooslobodilačke borbe sudjelovalo je više od pola milijuna hrvatskih građana. U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala jedan od najmasovnijih pokret otpora u okupiranoj Europi te kojim je Hrvatska sudjelovala u stvaranju novog svjetskog poretka koji je donio završetak Drugog svjetskog rata, ali i cjelovitu Hrvatsku. Završetkom rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Obilježavanje Dana antifašističke borbe doprinos je izgradnji  tolerantnog i demokratskog društva, a danas bi antifašističke vrijednosti valjalo usmjeriti na borbu protiv mržnje, predrasuda i netolerancije. Rasistička nacistička i fašistička ideologija u vrijeme Drugog svjetskog rata provodila je teror na području gotovo cijele Europe. Također, u suradnji s ustaškim pokretom, i nad stanovništvom tzv. Nezavisne Države Hrvatske, a naročito prema političkim protivnicima režima, antifašistima  i manjinskim skupinama-  Židovima, Srbima i Romima.

Romi u partizanskom pokretu

Dan antifašističke borbe važan je datum i  za romsku zajednicu. Iako se rasna diskriminacija često čini kao daleka prošlost, veliki broj romskih zajednica širom Europe i dalje je izložen napadima desničarskih i neonacističkih pokreta.

Slabo je poznata činjenica da i Romi imaju tradiciju borbe protiv fašističkih režima, a oblici otpora nacističkim vlastima i njihovim saveznicima tijekom Drugoga svjetskog rata bili su raznoliki.

Prema povijesnim izvorima, svjedočanstvima te memoarima ne-Roma o logoru Jasenovac, poznati su neki primjeri otpora Roma politici progona, prvenstveno sudjelovanjem u antifašističkom (partizanskom) pokretu otpora. Dakle, malobrojni Romi koji su uspjeli pobjeći iz jasenovačkog logora u čestim slučajevima pridružili su se partizanskom pokretu. Posebno je zanimljiv slučaj stvaranja prve romske partizanske jedinice u okolici Daruvara. Dio Roma aktivno je sudjelovao u partizanskim jedinicama, što je vjerojatno bila reakcija na nasilje ustaških vlasti.

Romski otpor

Nakon Drugog svjetskog rata na području današnje Hrvatske ostalo je vrlo malo Roma. Jedno od slabo istraženih područja povijesti Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata odnosi se na sudjelovanje Roma u antifašističkom pokretu. Važno je bilježiti, analizirati i objavljivati brojke, podatke i povijesne činjenice koje se odnose na progon i genocid Roma, ali i  dio povijesti koji često ostaje neispričan i nedokumentiran- otpor Roma.

Širom svijeta 16. svibanj se obilježava kao Dan otpora Roma kada se prisjeća i odaje počast herojima romskog naroda. Toga dana 1944. oko 6 tisuća romskih zarobljenika takozvanog Zigeunerlagera, odnosno logora za Rome u koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau, čuvši za skoru likvidaciju logora, ustali su protiv nacističkih stražara naoružani samo čekićima i lopatama.  Kao rezultat pobune, tog dana nijedan Rom nije ubijen u plinskim komorama.  Pobuna Roma protiv nacista jedina je zabilježena pobuna u Auschwitzu i danas se  obilježava kao Dan otpora Roma.

Otpora Roma bilo je i u jasenovačkom koncentracijskom logoru. Milko Riffer, Hrvat njemačkog podrijetla koji je u Jasenovcu završio zato što je bio u kontaktu s partizanima, u svojim memoarima spominje pobunu skupine Roma koja je napala logorsku stražu. Pobunjeni Romi bili su ubijeni, a zbog pobune u odmazdi je stradao je i dio ostalih logoraša. Poznati su i primjeri uključivanja Roma u vojne orkestre, kao dio kulturnog otpora.

Za vrijeme Drugoga svjetskog rata, Romi su sudjelovali u pokretima otpora na području brojnih europskih zemalja. U tom kontekstu valja spomenuti  dokumentarni film  iz 2021. godine HOW I BECAME A PARTISAN, češke redateljice Vere Lackové. Istražujući povijest svog pradjeda, romskog partizana u bivšoj Čehoslovačkoj tijekom Drugog svjetskog rata. Njegova priča, kao i priča još trojice romskih partizana – uključujući koncentracijske logore, ubojstva članova obitelji, krvave bitke tijekom oslobođenja Slovačke, suradnju s američkom tajnom službom – u filmu su dokumentirane kroz intervjue i potkrepljujuće arhivske dokaze.

Lacková se više puta susreće s duboko ukorijenjenim predrasudama, ravnodušnošću i mržnjom prema romskoj zajednici. Njezina je motivacija srušiti dugogodišnji stereotip o Romima kao manjinskoj etničkoj skupini žrtvi nacizma i vratiti ih tamo gdje im je mjesto u europskoj povijesti.

Zanimljiv je i projekt Europskog romskog instituta za umjetnost i kulturu RE-THINKING ROMA RESISTANCE koji prikazuje načine na koje su se Romi ne samo borili protiv ugnjetavanja i nepravde, već također pruža živo svjedočanstvo o doprinosu Roma nacionalnim i europskim borbama za slobodu, demokraciju i pravdu diljem Europe.

Ova tema je jedna je od mnogih još uvijek nedovoljno istraženih poglavlja povijesti Roma i tijekom Drugog svjetskog rata, u hrvatskoj, ali i u europskoj historiografiji.

Povijesni primjeri otpora i borbe, heroja i heroina, i kako zajedničko poštovanje koje ljudi imaju jedni za druge može  pomoći u borbi protiv najgorih oblika totalitarnih režima važni su i danas upravo kako bi se izbjegla rastuća diskriminacija prema romskoj, ali i ostalim nacionalnim manjinama.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime