U Gornjoj Trebinji u okolici Karlovca dana 5. siječnja 2022. održan je komemorativni skup povodom 80. godišnjice stradanja nevinih civila iz okolnih mjesta. Među četrdesetak sudionika komemoracije bili su potomci žrtava, saborski zastupnik Veljko Kajtazi, predsjednica Suzana Krčmar i kustosica Romskog memorijalnog centra Uštica Dunja Jakopović iz Saveza Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA”, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin, predsjednik Udruge antifašista grada Karlovca Miroslav Delić, zamjenik županice Karlovačke županije Dejan Mihajlović, predstavnik grada Karlovca Marinko Pleskina, koordinator u Srpskom narodnom vijeću Rade Kosanović, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije Ilija Matijević, predstavnici Roma grada Karlovca, član karlovačke Nove ljevice Dimitrije Birač i drugi.
Na pravoslavni Badnjak i Božić 1942. godine na ovim je prostorima ubijeno 205 osoba među kojima najviše Srba i Roma te svećenik pravoslavne vjeroispovijesti ruske nacionalnosti. Među žrtvama je bilo i sedamdeset i petoro djece do 15 godina starosti.
Žrtve su sahranjene u četiri masovne grobnice, a nakon ekshumacije pokopane su u zajedničku grobnicu na brdu iznad Gornje Trebinje. Spomen-kosturnica se nalazi pored prvoslavne crkve Male Gospojine i lokalnog groblja, a mramorne ploče podignute su u siječnju 2014. godine.
Ovim su spomenikom obilježene i romske žrtve ustaških zločina počinjenih za vrijeme Drugog svjetskog rata, a na spomen-ploči su navedena imena sedamdeset ubijenih Roma i Romkinja iz Pištaca i Glavice čije su obitelji nosile prezimena Kovačević, Šajnović, Kalendarević, Parapatić, Poldrugač i Šajinović. Više od polovine broja žrtava bila su djeca mlađa od 15 godina.
Prije početka komemoracije karlovački antifašisti i predstavnici srpske zajednice položili su vijenac na grob partizana Dušana Duje Krivokuće (1928 – 2020) koji je bio svjedok tragičnih događanja i koji je inicirao izgradnju zajedničke grobnice za sve žrtve. Program komemoracije započeo je minutom šutnje nakon koje su okupljeni položili vijence pored spomen-obilježja. Pravoslavni svećenik održao je parastos tijekom kojeg se osim za žrtve pomolio i za krvnike.
Predsjednik Udruge antifašista grada Karlovca Miroslav Delić upozorio je na reviziju povijesti istaknuvši problematičan odnos hrvatskog društva prema antifašizmu te zaključujući kako mladi imaju pravo na učenje povijesti utemeljene na činjenicama, njegujući na taj način uspomene na žrtve i samo nasljeđe antifašizma.
Na sveprisutni povijesni revizionizam u svom se obraćanju kritički osvrnuo i saborski zastupnik Veljko Kajtazi naglasivši kako je sve više prisutna relativizacija pravog karaktera ustaškog režima i zločina, čak i pored nepobitnih činjenica, svjedočanstava, a u ovom konkretnom slučaju i ekshumacije stradalnika. To nam govori kako nije dovoljno jednom obilježiti stradanja i održati komemoraciju za žrtve, već da je to potrebno ustrajno ponavljati istinu s ciljem da se ovakve tragednije nikada ne zaborave i ne ponove, rekao je Kajtazi. Dodao je kako je naša odgovornost da ovakve zločine spriječimo i da pronađemo načina da među svim sugrađanima zavlada povjerenje, međusobno uvažavanje i poštovanje.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin poručio je da nema sumnje da je ustaška država za vrijeme Drugog svjetskog rata bila zločinačka tvorevina iako se događa da se s televizijskih ekrana, polica knjižara i novinskih kioska, a nerijetko i iz školskih udžbenika revidira ovaj dio povijesti.
Prisutne je također pozdravio zamjenik karlovačke županice Dean Mihajlović te je tijekom pozdravne riječi istaknuo da ustaški režim nije učinio zlo samo nacionalnim manjinama, nego je veliku ljagu ostavio i svojim sunarodnjacima, nedužnom hrvatskom narodu.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije