Indeks rodne ravnopravnosti za EU za 2021. godinu iznosi 68 bodova od ukupno 100. To je poboljšanje od samo 0,6 bodova u odnosu na izdanje 2020. i samo 4,9 bodova ukupno od 2010. Čak i taj minimalni napredak u ravnopravnosti spolova ugrožen je utjecajem pandemije COVID-19. Indeks rodne ravnopravnosti prikazuje trendove u domenama rada, novca, vremena, moći, znanja, zdravlja i nasilja. Skala trendova proteže se od 1 do 100, gdje 100 znači postignuće rodnu ravnopravnost u potpunosti. Indeks također ukazuje i na intersekcijsku nejednakost – obiteljski status, obrazovanje, zemlju rođenja, godine i invalidnost.
Hrvatska je s 59,2 od 100 bodova na 19. mjestu u EU na Indeksu rodne ravnopravnosti. Najvišu ocjenu ima u domeni zdravstva, a najnižu u području znanja, što je čini predposljednjom među svim državama članicama. Nizak rang pripisuje se nedostacima u obrazovnom postignuću te u segregaciji u obrazovanju. Najveći napredak vidljiv je u domeni moći. Ispod prosjeka EU-a nalazi se čak 17 zemalja – Grčka s najnižim brojem bodova, a prate ju Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Poljska i Češka.
Postignuća u rodnoj ravnopravnosti značajno se razlikuju od zemlje do zemlje. Iako je rezultat indeksa EU općenito porastao od 2010. do 2019, rezultati indeksa u nekim državama članicama su varirali, a razlike među državama članicama su se razlikovale od godine do godine. To je uglavnom bilo zbog različitih nacionalnih odgovora na rodne nejednakosti u gospodarskom i političkom donošenju odluka.
Domena rada signalizira nazadovanje u usporedbi s prijašnjim godinama te ukazuje na velike trajne izazove rodne ravnopravnosti na tržištu rada EU. Tu spada i angažman žena koje pružaju podršku svojoj djeci u online školovanju što je povećalo teret brige o djeci za roditelje i stvorilo nove neplaćene uloge.
Ne samo da je COVID-19 otkrio rodne podjele na tržištu rada, nego su i njegovi negativni učinci na izglede za zapošljavanje veći i vjerojatno će biti dulji za žene nego za muškarce kao rezultat rodne segregacije na tržištu rada i visoke nejednaka raspodjela neplaćenih dužnosti skrbi. Pandemija bi mogla zaustaviti ili čak izbrisati dobitke u pogledu rodne ravnopravnosti među skupinama, uključujući žene i muškarce rođene u inozemstvu, uz rizik daljnjeg širenja podjela u našim društvima, navedeno je u rezultatima.
Kada je riječ o području znanja iako se obrazovna postignuća među mladim ženama i muškarcima povećavaju, značajniji napredak u ovoj domeni usporava se trajnom rodnom segregacijom u visokom obrazovanju i niskim sudjelovanjem u cjeloživotnom učenju.
Najviše je napredovala domena moći iako je njezina ocjena i dalje najniža od svih domena. Žene čine samo jednu od tri nacionalna zastupnika, i dalje su znatno nedovoljno zastupljene u upravnim odborima korporacija, a u velikim tvrtkama i dalje je neznatan broj žena koje su predsjednice odbora ili glavne izvršne direktorice.
Području zdravstva, iako najbolje ocjenjeno od svih domena, ostvarilo je minimalan napredak u posljednjih desetak godina. Pristup zdravstvenim uslugama u EU i dalje je teže dostupan nekim skupinama, koje prijavljuju nezadovoljenje potrebe za liječničkim pregledom, poput žena i muškaraca sa invaliditetom, samohranih roditelja i specifičnih skupina žena poput onih s niskim stupnjem obrazovanja i u starijoj životnoj dobi.
Restriktivne mjere za borbu protiv COVID-19 dovele su do porasta nasilja intimnih partnera nad ženama. Rizik od nasilja posebno je visok među već ugroženim skupinama, uključujući starije žene, žene i djevojke s invaliditetom, žene migrantice, beskućnice i žrtve trgovine ljudima.
