Budući da je s 31. prosincem prošle godine istekla Nacionalna strategija za uključivanje Roma donesena za razdoblje od 2013. do 2020. godine, Vlada Republike Hrvatske u listopadu je donijela odluku o pokretanju postupka za donošenje značajnih strateških dokumenata pa tako i Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH (ULJPNM) Alen Tahiri tako je već nakon dva dana od donošenja ove odluke osnovao radnu skupinu te krenuo s procesom izrade Nacionalnog plana.
Rekao bih da smo proces izrade Nacionalnog plana započeli još 2015. godine evaluacijom sada već bivše Nacionalne strategije u koju je od 2016. do 2021. bio uključen vrlo širok krug dionika, kako pripadnika romske nacionalne manjine tako i članova institucija i nadležnih službi, govori Alen Tahiri te nastavlja: Kad sam na sastanku s predsjednikom Vlade gospodinom Plenkovićem, potpredsjednikom Vlade gospodinom Miloševićem i nizom ministara, održanom povodom Svjetskog dana Roma 8. travnja 2021. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, govorio o nacrtu Nacionalnog plana istakno sam kako je najveći broj mjera sadržanih u planu u nadležnosti ULJPNM-a te Ministarstva znanosti i obrazovanja, a vrlo malen broj preostalih mjera potpada pod neke druge institucije koje su vrlo bitne za integraciju pripadnika romske nacionalne manjine i poboljšanje njihovih životnih uvjeta. Iako je Ured kojem sam na čelu nastojao utjecati da nadležne institucije preuzmu mjere iz svojih resora to se nije dogodilo u znatnoj mjeri, a zbog čega sam izrazio svoje žaljenje koje osjećam i danas. Također, rok za donošenje ovog značajnog dokumenta bio je iznimno kratak jer su o njemu ovisile brojne druge mjere o kojima pak ovisi romska nacionalna zajednica poput, primjerice, rasporeda financijskih sredstava, jednokratnih financijskih pomoći jedinicama lokalne samouprave ili na području obrazovanja i slično, a to je dodatno pojačavalo pritisak na sve nas koji smo sudjelovali u njegovoj izradi.
U izradi Nacionalnog plana te Akcijskog plana za njegovu provedbu sudjelovala je radna skupina od 46 članova u koju su bili uključeni predstavnici tijela državne uprave, romske nacionalne manjine, organizacija civilnog društa, akademske zajednice, pučkog pravobranitelja i posebnih pravobranitelja. Osnovane su i dvije uže radne skupine, jedna za područje prevencije antiromskog rasizma i disriminacije te druga za područje suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti te osnaživanje građanske participacije Roma.
Završna faza izrade plana trajala je samo 6 mjeseci zahvaljujući iznimnoj angažiranosti i profesionalnosti odgovornih osoba. U završnoj fazi, u minimalnom roku od 6 mjeseci ako računamo od dana s kojim je istekla Nacionalna strategija pa do dana donošenja novog Nacionalnog plana, uložili smo znatne napore te smo usprkos složenoj proceduri propisanoj za donošenje ovakvih dokumenata uspjeli sve odraditi u roku, a na što sam iznimno ponosan, kazao nam je Alen Tahiri. Također se zahvalio svim suradnicima među kojima je svakako istaknuo potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, saborskog zastupnika Veljka Kajtazija i Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” na čelu s predsjednicom Suzanom Krčmar.
Taj je Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine usvojen 23. lipnja 2021. godine na 64. sjednici Vlade Republike Hrvatske te je donesena odluka o osnivanju Povjerenstva za praćenje njegove provedbe. Javni poziv za prikupljanje prijedloga za imenovanje članova Povjerenstva iz reda pripadnika romske nacionalne manjine netom je raspisao ULJPNM, a pri čemu su prednost imali kandidati koji su aktivno sudjelovali u promicanju tolerancije i razumijevanja prava pripadnika romske nacionalne manjine, kao i skupine unutar romske zajednice koje svojim djelovanjem doprinose razumijevanju, dijalogu i kvalitetnom suživotu unutar romske te šire društvene zajednice. Među prijavljenim kandidatima na 69. sjednici Vlade održanoj 16. srpnja 2021. za predsjednika Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana izabran je Boris Milošević, potpredsjednik Vlade, a njegovim zamjenikom imenovan je Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine i jedanaest drugih nacionalnih manjina. Imenovani su i članovi te zamjenici članova koji predstavljaju nadležna ministarstava i druga državna tijela te oni koji predstavljaju romsku nacionalnu manjinu.
Komentirajući donošenje Nacionalnog plana saborski zastupnik Veljko Kajtazi je rekao: Sada već daleke 2003. godine kada je donesen Nacionalni program za Rome, strateški dokument za pripadnike romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, a na koji su se tijekom godina nadograđivali drugi strateški dokumenti poput Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma od 2005. do 2015, Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine i Akcijskog plana za njezinu provedbu, Romi nisu ni razumjeli značaj strateških dokumenata, no danas je situacija sasvim drugačija. Također, svi ti dokumenti uglavnom su upozoravali na probleme, ali nisu osiguravali i njihovo učinkovito rješavanje. No, unatrag deset godina zahvaljujući boljoj organiziranosti same romske zajednice i ciljanom dogovoru o načinu rješavanja pojedinih problema te svakako zahvaljujući Operativnom programu za nacionalne manjine pa tako i za romsku učinjeno je daleko više, a potrošena sredstva daleko su adekvatnija konkretno učinjenom. Istaknuo je također kako se previše sredstava izdvaja na takozvane soft projekte kojima su ciljevi, primjerice, osnaživanje romske zajednice ili pojedinih njezinih članova, upoznavanje s pravilima i davanje smjernica, a to su Romi već doktorirali, objašnjava Kajtazi.
Jedan od razloga zbog kojeg Romi gube interes za sudjelovanje u takvim projektima je i taj što postoji nesrazmjer između educiranih i preeduciranih predavača te nedovoljno educiranih slušatelja koji prate predavanja. Trebalo bi uložiti više truda da sadržaj predavanja bude praktičnije objašnjen i prezentiran, smatra Kajtazi.
Nadalje, osvrnuo se i na vrlo izgledne probleme u provedbi Nacionalnog plana, a koji su prema njegovom iskustvu postojali u dosadašnjim provedbama strateških dokumenata zbog nedovoljne angažiranosti lokalnih samouprava koje bi također trebale donijeti svoje akcijske planove bez kojih se, kako kaže Kajtazi, ne može rješavati pitanje Roma.
Bivši predstojnici i ravnatelji Ureda za manjine o postojanju i primjeni strateških dokumenata nisu upoznali ili su nedovoljno upoznali lokalne samouprave, a što je znatno otežavalo rad na terenu.
S time se složio i ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri: Kada govorimo o bivšoj Nacionalnoj strategiji za razdoblje od 2013. do 2020. i o Akcijskim planovima za njezinu provedbu, od svih županija jedino je Grad Zagreb donio svoj Akcijski plan. U tome je zastupnik Kajtazi u pravu i dijelim njegovo mišljene. Izvršna vlast može donijeti savršene programe i strateške dokumente, ali ako se oni ne provode na lokalnoj razini onda imamo problem. Članovi Vlade Republike Hrvatske i vladinog Ureda kojem sam na čelu kao predstavnici izvršne vlasti te zastupnik Kajtazi koji sudjeluje u zakonodavnoj vlasti pokušavaju iznaći različita rješenja kojima bismo postavili što kvalitetnije okvire i dali što jasnije smjernice za njihovu provedbu, ali sukladno Ustavu RH jedinice lokalne samouprave imaju autonomiju i na njima leži velika uloga u njihovoj provedbi. Ističem i ovom prilikom da svim jedinicama lokalne samouprave u svakom trenutku moj tim i ja stojimo na raspolaganju.
Alen Tahiri osvrnuo se i na već spomenute soft projekte ističući kako su upravo oni u okviru djelokruga njegovog Ureda koji nije ovlašten za infrastrukturne projekte te kako je upravo putem njih intenzivirana suradnja sa zajednicama lokalne samouprave. Naveo je primjer jednog od zadnjih takvih projekata koji je realiziran u Međimurskoj županiji, a koji je uključivao edukaciju o važnosti obrazovanja na kojoj su sudjelovali svi akteri – polaznici osnovnih i srednjih škola, njihovi roditelji te predstavnici relevantnih institucija s područja županije. Prisustvujući na ovakvoj radionici pripadnici županijske vlasti, gradskih vlasti te nadležnih institucija, od centra za socijalnu skrb, ureda za obrazovanje, ravnatelja dječjih vrtića, učitelja i ravnatelja osnovnih i srednjih škola, upoznali su se sa strateškim dokumentima i mjerama predviđenim u području obrazovanja, nadalje s EU projektima i drugim otvorenim pozivima putem kojih mogu prikupiti sredstva za realizaciju određenih projekata u svojoj županiji.
Projekti postoje, dostupna su i sredstva iz različitih europskih fondova, a Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina spreman je pomoći svakom resoru, dodao je Tahiri pa nastavio: U suradnji s predsjednikom Povjerenstva Borisom Miloševićem i zastupnikom Kajtazijem, zamjenikom predsjednika Povjerenstva, organizirao sam terenski rad u skladu s epidemiološkim mjerama te već 2. i 3. rujna planiramo održati sjednicu Povjerenstva na području Osječko-baranjske županije u Belom Manastiru jer smatramo da je bitno da na teren odvedemo naše kolegice i kolege koji nikada nisu imali mogućnost boraviti u romskom naselju pa nisu ni vidjeli kako živi najmarginaliziranija grupa naših sugrađana. Ujedno boravak i rad na terenu omogućava nam i da na licu mjesta donesemo odluke bitne za stanovništvo tog područja u Hrvatskoj.
Svojim radom Povjerenstvo nastoji ostvariti cilj koji je postavljen Nacionalnim planom i zaista doprinijeti povećanju kvalitete života romske nacionalne manjine, kao i kvalitete suživota romskog i ne-romskog stanovništva. Takvih projekata ima, a kao jedan od primjera Tahiri je naveo i uređenje ambulante u Jagodnjaku u Osječko-baranjskoj županiji.
U Jagodnjaku ne postoji klasično romsko naselje već Romi žive integrirani s ostalim stanovništvom te u tom smislu zajednički koriste ambulantu Doma zdravlja u Jagodnjaku. Povjerenstvo je jednoglasno donijelo odluku da se ona mora urediti i opremiti, a što je korisno svim mještanima, ne samo onima romske nacionalnosti. Uključiva politika prema svim nacionalnim manjinama pa tako i prema romskoj koju vodi Vlada RH na čelu s premijerom Plenkovićem, podloga su za naš rad usmjeren na postizanje zajedništva i jednakosti svih građana, rekao je Tahiri na kraju razgovora.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
