U Hrvatskom saboru u ponedjeljak 6. listopada 2025. godine održan je okrugli stol pod nazivom “Zajednice otpornosti: suzbijanje nasilja, droga i oružja u romskim naseljima”, na kojem su se okupili predstavnici institucija, stručnih službi, civilnog društva i romskih zajednica. Zbog rastuće potrebe za sustavnim i koordiniranim djelovanjem u području prevencije nasilja, zloporabe droga i nezakonitog posjedovanja oružja u pojedinim naseljima, cilj je okruglog stola bio zajedničko razmatranje mjera i strategija za rješavanje navedenih problema.
Skup je uvodnim riječima otvorio saborski zastupnik Veljko Kajtazi. Izrazivši zabrinutost zbog razmjera ove problematike, zastupnik je izrazio želju da se tribina nastavi i u jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave, što bliže romskoj zajednici. Dodao je da se prisutnost droga, nasilja, oružja i kamatarenja u naseljima ne može iskorijeniti ako se ne ponude alternativni, pozitivni sadržaji. Zato su izgrađeni brojni društveni domovi koji bi trebali predstavljati točke novih mogućnosti Sigurnost i mir u romskim naseljima ne ovisi samo o njenim mještanima ili samo o jednoj instituciji, nego o sustavnom radu svih uključenih aktera.
U prvom dijelu tribine, o situaciji povezanoj s navedenim problemima govorili su legitimni predstavnici romske nacionalne manjine. Goran Đurđević iz Bjelovarsko-bilogorske županije poseban je fokus stavio na govor mržnje u javnom prostoru i na problem nasilja u obitelji. Požalio se također na to da na razini županije nedostaje suradnje između, s jedne strane, institucija i službi te, s druge, romskih predstavnika.
Predstavnik romske zajednice iz Varaždinske županije Eduard Oršoš izrazio je zabrinutost zbog toga što se zadnjih godina prisutnost oružja i kamatarenja u županiji povećala. Predstavnik romske zajednice iz susjedne, Međimurske županije Radovan Balog naveo je da se, pak, u toj županiji korištenje oružja značajno smanjilo, no nasuprot tome, zlouporaba droge, pogotovo među mladima, izaziva veliku zabrinutost, jer osim što je štetna sama po sebi, ona potiče i na druge problematične radnje kao što su krađa i razbojništvo. Naveo je da se prisutnost droge povećala zadnjih 20-ak godina, kada se dio pripadnika romske zajednice vratio natrag u Hrvatsku iz inozemstva kamo su otišli raditi. Milorad Mihanović, predstavnik romske zajednice iz grada Murskog Središća i naselja Sitnice, pohvalio je situaciju u vlastitoj zajednici, kazavši da je prisutnost oružja i droga veoma mala.
Suprotno tom primjeru, Čedo Todorović iz Brodsko-posavske županije kazao je da su u zajednici problemi sa zloporabom droge veoma prisutni i da nema gotovo nikakvog napretka u usporedbi s razdobljem prije desetak godina, kada je u Slavonskom Brodu održana tribina na tu temu. Pohvalio je nastojanja policije da kroz edukacije u školama pozitivno utječe na mlade, ali izrazio je žaljenje što policija nije dovoljno prisutna u samom naselju. Kao i Eduard Oršoš, ukazao je na problem remećenja javnog reda i mira puštanjem preglasne glazbe, osobito tijekom noći. Predstavnik romske nacionalne manjine iz Sisačko-moslavačke županije Željko Nikolić smatra da bi, umjesto represije nad romskim stanovništvom, sigurnost i mir u romska naselja trebalo uvoditi prevencijom i edukacijama. Također smatra da bi inicijativa za promjenom nabolje trebala proizaći iz same romske zajednice, uz pomoć, naravno, lokalnih, regionalnih i državnih institucija i službi.
Branko Petrović iz Osječko-baranjske županije smatra da se s inicijativom za suzbijanje nasilja, zloporabe droga i kamatarenja kasni, jer su se ti problemi duboko ukorijenili u zajednicu. Pohvalio je prijedlog kojeg je na početku okruglog stola iznio zastupnik Kajtazi, naime da se pripadnicima romske zajednice omogući mikrokreditiranje, što bi zamijenilo štetnu praksu kamatarenja. Predsjednica Saveza Roma u RH “KALI SARA” Suzana Krčmar zatvorila je prvi dio okruglog stola upozorenjem da je u romskim naseljima prisutan strah od prijavljivanja opasnih i kriminalnih radnji, jer ljudi smatraju da ih nitko neće zaštititi. Pohvalila je programe namijenjene djeci koje provodi SRRH „KALI SARA“, no smatra da su takvi programi potrebni i za roditelje.
U drugom krugu izlaganja, Danijel Rušak iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad ukratko je opisao mjere i usluge koje Zavod provodi i nudi kako bi se povećala socijalna uključenost pripadnika romske zajednice. Nakon njega, državna tajnica iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović iznijela je statistiku o udjelu pripadnika romske nacionalne manjine među osobama lišenim slobode, od kojih je velik broj zatvoren zbog krađa. Pohvalno je spomenula pilot-projekt “Roma Mentor” koji se od 2021. do 2023. provodio u Međimurskoj županiji. U sklopu projekta, osnaženo je nekoliko Roma i Romkinja koji su postali medijatori između lokalne zajednice i institucija ili službi u brojnim aspektima svakodnevnog života. Veoma pozitivnim ocijenila je i postojanje službi za besplatno pravno savjetovanje, koje su ključan izvor pravnog informiranja i pomoći.
Nakon nje, ravnatelj Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri rekao je da izazovi koji postoje u romskoj zajednici nisu samo njeni izazovi. Za suočavanje s tim izazovima, Tahiri je naveo niz već provjerenihideja, od edukacija i preventivnih djelovanja, obrazovanja i zapošljavanja mladih Romkinja i Roma do rada na cjeloživotnom obrazovanju i pozitivnog vrednovanja poslodavaca koji zapošljavaju pripadnike romske zajednice.
Ivica Koprek iz Ministarstva unutarnjih poslova složio se s tvrdnjom Željka Nikolića iz Sisačko-moslavačke županije otome da sigurnost ne smije biti rezultat represije, nego edukacije. Predstavio je nekoliko MUP-ovih projekata kojima je cilj povećanje sigurnosti u romskim zajednicama, među njima i projekt “Manje oružja, manje tragedije”, u kojem građani bez sankcija mogu predati oružje koje posjeduju. Iznio je i statistiku o tome koja su kaznena djela na nacionalnoj razini najzastupljenija među pripadnicima romske zajednice. Predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Ana Kešina izložila je mjere koje Ministarstvo provodi u svrhu suzbijanja neprihvatljivog ponašanja i nasilja kod djece i mladih.
Predstavnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković iznio je podatke vezane uz raširenost konzumacije sredstava ovisnosti. Dostupnost i uporaba svih droga u Europi raste, dok se u Hrvatskoj korištenje novih psihoaktivnih tvari među romskom populacijom povećalo zadnjih desetak godina.
Vladimir Faber iz Ministarstva unutarnjih poslova iznio je statističke podatke prema kojima se stopa kriminalnih radnji među romskom populacijom zadnjih godina smanjila za otprilike 25 posto. Predstavio je pozitivne prakse Ministarstva koje su usmjerene na smanjenje zlouporabe droga u romskim naseljima, osobito u Međimurskoj županiji, gdje je situacija na razini županija najteža. Ogroman potencijal za napredak Faber vidi u smanjenju prakse prebacivanja odgovornosti s lokalne na nacionalnu razinu, i obratno, a usprotivio se i defetizmu i tvrdnjama da se ne ostvaruje nikakav napredak u rješavanju problema koji postoje u romskoj zajednici u Hrvatskoj. Istaknuo je da postoji korelacija između stope obrazovanja i stope kriminaliteta, pa je završno kao poticaj za pozitivne promjene naveo policijske službenike pripadnike romske nacionalne manjine i njihov utjecaj na lokalnu zajednicu. Zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac govorila je o izloženosti romske djece nasilju, oružju, alkoholu i drogama, prenijevši želje same djece da se te negativne prakse iskorijene iz naselja i da ih se snažnije uključi u školovanje. Kao jedan od prijedloga, navela je uvođenje mobilnih multisektorskih timova koji bi na terenu pružali različite vrste pomoći kako romskoj djeci tako i zajednici općenito.
Na kraju ovog ciklusa, predstavnica ureda pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić istaknula je važnost prisutnosti institucija unutar romskih naselja kako bi se izgradilo povjerenje kojeg između uključenih aktera kronično nedostaje. Tribina je završena čitanjem popisa zaključaka proizašlih iz svih izlaganja. Time je ponuđena cjelovita slika obogaćena brojnim perspektivama sa svih razina koje su odgovorne za kvalitetu života romske zajednice u Hrvatskoj.
