Ne postoji ljudsko društvo bez pravila, a njihova svrha nije samo u održavanju reda i sigurnosti ili u regulaciji međuljudskih odnosa, već i u tome da se štite prava i slobode, primjerice slabijih članova društva od zlouporabe moći. Isto tako, nepisana pravila oblikuju naš svakodnevni život i ponašanje, i nazivamo ih običaji. Kroz dugotrajnu praksu oni često postaju toliko snažni da se smatraju obvezujućim, a njihovo kršenje povlači za sobom sankcije. Upravo ta pravna snaga definira koji običaji postaju običajno pravo – jedan od najstarijih oblika prava koje je prethodilo pisanom zakonodavstvu.
U romskoj zajednici uloga običajnog prava u očuvanju identiteta je neprocjenjiva. Ono predstavlja mehanizam samoregulacije i način za očuvanje autonomije, što je tijekom povijesti, ali i do današnjih dana bilo izuzetno potrebno u svim situacijama u kojima je izostajala institucionalna podrška države.
Nakon dugotrajnih konzultacija sa suradnicima u Savezu Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ i pravnim stručnjacima, saborski zastupnik Veljko Kajtazi je inicirao održavanje Međunarodne znanstveno-stručne konferencije pod nazivom “Romsko običajno pravo: romske pravne tradicije i kulture”, a koja se održala u Hrvatskom saboru 24. ožujka 2025. godine. Zajednička odluka bila je da upravo u Hrvatskom saboru, kao zakonodavnom i predstavničkom tijelu Republike Hrvatske organiziramo ovu konferenciju, s ciljem da postavimo kamen-temeljac za početak ozbiljnog bavljenja tematikom romskog običajnog prava, istaknuo je Kajtazi u svom obraćanju zastupnicima 11. srpnja 2025. kada se na dnevnom redu Sabora našla inicijativa za proglašenjem dana 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava.
U Organizacijskom odboru Konferencije bili su zastupljeni predstavnici romskih zajednica iz velikog broja europskih država, koji su i na taj način pokazali široku međunarodnu potporu ovoj inicijativi. Nakon pozdravnih govora, održana su znanstveno-stručna predavanja na teme “Romsko običajno pravo” i “Romi u susretu s pravnim institucijama”, a svojim izlaganjima doprinos su dali dr. sc. Mato Arlović, zamjenik predsjednika Ustavnog suda, prof. dr. sc. Dževad Drino s Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, Alma Kajtazi, dipl. pravnica i predsjednica organizacije “Romani Asvin” iz Srbije, doc. dr. sc. Ljatif Demir s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Franci Žohar s Instituta za upravu iz Ljubljane, dr. sc. Filip Škiljan s Instituta za migracije i narodnosti, dr. sc. Danijel Vojak s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, izv. prof. dr. sc. Ivan Kosnica s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske Tena Šimonović Einwalter, izv. prof. dr. sc. Marina Milić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i doktorantica na Poslijediplomskom studiju socijalne politike i socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Ivana Bertol. Uslijedila je vrlo konstruktivna rasprava, a zatim je usvojena “Zagrebačka rezolucija” u kojoj su sabrani svi ključni elementi koji bi trebali produbiti spoznaje o romskom običajnom pravu, ali i generalno unaprijediti pravni položaj Roma.
Prijedlog zaključka o potpori međunarodnoj inicijativi za ustanovljenje 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava i za zaštitu romskog običajnog prava kao nematerijalne kulturne baštine, a koji su zajedno pripremili zastupnik Kajtazi i SRRH “KALI SARA” najprije je, 10. lipnja 2025, predstavljen saborskom Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a koji ga je jednoglasno prihvatio. Dajući svoju podršku Prijedlogu, Odbor je dodatno osnažio mogućnost da Hrvatska država ponovno ispiše jednu od najljepših stranica u povijesti odnosa prema nacionalnim manjinama i postane predvodnica u zaštiti i promicanju ovog jedinstvenog kulturnog blaga romskog, ali i drugih naroda. Obraćajući se zastupnicima, u raspravi u ime Odbora 11. srpnja 2025, Kajtazi je naglasio kako s ciljem punog razumijevana inicijative, moramo u obzir uzeti puni kontekst. Romi su transnacionalni narod bez vlastite matične države, što nas čini jedinstvenima, ali i iznimno ranjivima. Dok druge manjine imaju matične države koje štite njihova prava, mi Romi ovisimo o pravednosti zemalja u kojima živimo. Naša povijest je, nažalost, povijest progona, nerazumijevanja i duboke stigmatizacije. Stoljećima smo bili na marginama, suočeni s predrasudama koje se, čini se, prenose s koljena na koljeno, rekao je Kajtazi i nastavio: Posljedice su razorne. Diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, Romi se suočavaju sa strukturnom diskriminacijom i socijalnom isključenošću u gotovo svim područjima života – od obrazovanja i zapošljavanja do stanovanja i zdravstvene zaštite. Iako u Hrvatskoj živimo više od sedam stoljeća i neodvojiv smo dio njezine povijesti, naš je položaj i dalje neusporedivo teži od položaja većine građana. I upravo zato, borba za očuvanje naše kulture nije puki folklor, niti romantično sjećanje na prošlost. To je najsnažniji odgovor na neznanje i mržnju. Svaki stih na romskom jeziku, svaki sačuvani običaj, svaki korak u zaštiti naše baštine, pa tako i našeg običajnog prava, izravan je udarac predrasudama. Kada većinska zajednica vidi bogatstvo naše kulture, kada shvati kompleksnost naše povijesti i dubinu naše tradicije, tada stereotipi gube snagu. Tada prestajemo biti ‘problem’ i postajemo ono što jesmo – susjedi, sugrađani, ravnopravni dionici hrvatskog društva.
Hrvatski sabor je danas 15. srpnja 2025. godine jednoglasno prihvatio prijedlog i proglasio 24. ožujak Svjetskim danom romskog običajnog prava i time ponovno postao prvi parlament u svijetu koji je ovaj dan priznao kao nacionalni dan romskog naroda u Hrvatskoj. Isto tako, saborski zastupnik Veljko Kajtazi, još jednom je ostavio neizbrisiv trag u životu zajednice, inicirajući tijekom svojih pet uzastopnih mandata u saboru proglašenje triju nacionalnih dana – 5. studenog Svjetskog dana romskog jezika, 2. kolovoza Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu/ Samudaripena i danas proglašenog 24. ožujka Svjetskog dana romskog običajnog prava.
Vrijeme će pokazati značaj ovog dana i inicijative kojom se pokreće kontinuirano etnološko i pravno-sociološko istraživanje običajnog prava kao jednog od najkompleksnijih pojmova u pravnoj teoriji jer se nalazi, kako je rekao Kajtazi na pola puta između koncepta običaja, kao uobičajene i ustaljene prakse reguliranja pojedinih društvenih odnosa u različitim zajednicama, i koncepta pravnog poretka, koji je prije svega vezan uz organizirani državni aparat prisile. U svom je izlaganju objasnio kako je želja svih koji su sudjelovali u pripremi materije za Konferenciju bila osigurati perspektivu jednoj novoj i originalnoj pravnoj disciplini – romskom običajnom pravu, te dati poticaj znanstvenicima koji bi se u budućnosti bavili obradom ove materije kroz teoretska i terenska istraživanja.
Još uvijek se, primjerice kod dijela javnosti, među pojedincima u romskoj zajednici ili u dijelu medija pojavljuje pitanje što je zapravo romsko običajno pravo te se čuju komentari kako se radi o skupu zastarjelih pravila za koja nema mjesta u modernom društvu. Ili se, pak, tema romskog običajnog prava, sama konferencija i ova inicijativa karakteriziraju kao pokušaj stvaranja paralelnog pravnog sustava. Odgovor možemo ponuditi kroz riječi suca i zamjenika predsjednika Ustavnog suda dr.sc. Mate Arlovića koji je u svom izlaganju na Konferenciji jednostavno objasnio: Običajno pravo je skup pravnih pravila čije utemeljenje nije u državnom propisu, već u običajima koje je zajednica prihvatila kao izraz vlastitog poimanja pravde. Ono je “duh naroda” pretočen u nepisane norme koje su stoljećima osiguravale opstanak tog naroda. Stoga se na Svjetski dan romskog običajnog prava treba gledati kao na zaštitu kulturne baštine. Isto tako, onima koji govore kako se prihvaćajući romsko običajno pravo štite i one prakse koje su diskriminirajuće ili u suprotnosti s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske, u svojoj je saborskoj raspravi zastupnik Kajtazi dao jasan odgovor: Svjesni smo da neke tradicionalne prakse, osobito u nasljednom pravu, mogu dovesti do neravnopravnog položaja žena. Upravo zato je proces zaštite i valorizacije ovog prava prilika da se, u dijalogu sa samom romskom zajednicom, kritički preispitaju i odbace svi elementi koji nisu u skladu s načelima ravnopravnosti 21. stoljeća.
Povodom proglašenja Svjetskog dana romskog običajnog prava, povijesnog trenutka za romsku zajednicu, SRRH “KALI SARA” i zastupnik Kajtazi zahvalili su svima koji su dali svoj stručan i znanstveni doprinos u kvalitetnoj i relevantnoj pripremi i razradi teme romskog običajnog prava te svima koji nastavljaju rad na pripremi projekta za UNESCO koji prepoznaje važnost “…običaja, prikaza, izraza, znanja i vještina koje zajednice, skupine i pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine”, a romsko običajno pravo savršeno se uklapa u tu definiciju. I upravo kako je u obrazloženju inicijative zaključio zastupnik Kajtazi: Afirmacija kulture je najučinkovitiji put prema istinskoj integraciji – ne asimilaciji u kojoj gubimo sebe, već integraciji u kojoj ponosno čuvamo svoj identitet i doprinosimo zajedničkoj hrvatskoj i europskoj riznici.
