Zima novog ZEM-a

0
11
Foto: pixabay.com

Hrvatski sabor ovoga je mjeseca izglasao novi Zakon o elektroničkim medijima. Zakon donosi više bitnih promjena, a ona o kojoj se najviše pričalo posljednjih mjeseci odnosi se na sekciju komentara ispod članaka na portalima. O promjenama koje su se najavljivale u novom ZEM-u već smo pisali na Phralipenu, posebno vezano uz regulaciju govora mržnje.

Uz obaveznu registraciju komentatora novost je i da će odgovornost za komentare snositi sami autori komentara, tj. pojedinci koji komentiraju. Mediji moraju jasno istaknuti pravila komentiranja, omogućiti registraciju korisnika na jasan i lako uočljiv način, te upozoriti na pravila komentiranja i posljedice kršenja zakona.

Odgovornost na komentatorima

Novi Zakon o elektroničkim medijima bit će u skladu s modernim razvojem tehnike, načelom slobode medija i potrebom promicanja javnog interesa u obavljanju djelatnosti pružanja audiovizualnih medijskih usluga, najavili su u Ministarstvu kulture.

Inicijalna ideja iza novog ZEM-a je bila mediji odgovaraju za cjelokupan sadržaj koji se na njima pojavljuje, pa i za neprimjerene komentare koje na portalima uglavnom pišu anonimne osobe. Zbog brojnih kritika ministarstvo je na kraju te odredbe promijenilo i propisalo da će za komentare odgovarati stvarni autori, a vlasnici medija, ako ne žele biti kažnjeni, moraju mijenjati pravila komentiranja.

ZEM-om je zabranjeno i poticanje na mržnju i nasilje na temelju političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi, seksualne orijentacije ili državljanstva, kao i sadržaji koji pozivaju na terorizam.

U zakon je ugrađena dodatna obveza da se kod oglašavanja igara na sreću upozori na mogućnost stvaranja ovisnosti, što je posebno važno kod zaštite maloljetnika i maloljetnica.

Ostaju drugi problemi

U novom zakonu promijenio se način izračuna programske osnove, što je prezentirano kao pokušaj usklađivanja udjela ukupnog tjednog programa koji mora biti posvećen vijestima i obavijestima na području koncesije sukladno veličini koncesijskog područja. Međutim, u ZEM-u i sa ZEM-om u vezi preostaju brojni problemi koji nisu naišli na puno prostora da se o njima raspravlja u javnosti.

Kako je upozoravao Hrvoje Zovko iz Hrvatskog novinarskog društva (HND), novim ZEM-om proširen je broj korisnika Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, ali ne i financijski, što bi mogao biti zadnji čavao u lijes neprofitnim medijima. 

Dodjela sredstava lokalnim medijima neće biti transparentna onako kao što smo tražili, a smanjit će se i njihova informativnost jer im je u postotku smanjena obaveza emitiranja lokalnih vijesti, što je jako loše. Sve su to bitne, a loše izmjene zbog kojih i dalje smatramo da ZEM nije trebalo donositi prije nego što se o njemu dobro promislilo i prije nego što je definirana medijska politika ili bar novi Zakon o medijima. Što se tiče suzbijanja govora mržnje u društvu, podsjećam da se on odavno nekažnjeno promovira u javnosti, da smo ga slušali od političara i javnih osoba i sada da mediji plate za sve, ne dolazi u obzir, rekao je Zovko.

Svoje je nezadovoljstvo novim zakonom izrazio i Sindikat novinara Hrvatske (SNH). Smatramo da je ovakav način promjena pojedinih zakona krpanje rupa i nestrukturirani rad na rješavanju problema u medijima i da bez ozbiljne medijske politike, odnosno medijske strategije neće ništa napraviti. Ni ministarstvo ni mi za početak nemamo relevantne podatke, a podaci su osnova za analizu stanja, stvaranju politika, a onda i konkretne planove, projekte. Ovako, bez sustavno prikupljenih podataka i poštene analize situacije u medijima, ne znamo o čemu pričamo i ne možemo raditi planski i smisleno, komentirala je Maja Sever predsjednica SNH-a.

Važno je reći i kako se novi zakon uopće ne osvrće na trenutne radne uvjete u novinarstvu i potrebu bolje zaštite radnika i radnica, iako su evidentno sve veći problemi freelancera, i sve prisutniji tzv. atipični, povremeni i privremeni oblici rada.

Sindikat novinara Hrvatske isticao je kako bolju zaštitu i novinara i drugih radnika i radnica u medijskom sektoru treba jačati putem kolektivnih ugovora, i taj put treba podržati i u zakonskoj regulativi. Uz to sustav mora pronaći način koji će podupirati neovisno, kvalitetno, istraživačko novinarstvo i to je ono što se treba očekivati i zahtijevati od medijskog zakonodavstva. Bez razvijanja novinarstva koje zaista može stajati na svojim nogama, borba protiv govora mržnje ostat će komentatorsko kozmetička.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime