Izložba Eine alternative Geschichte, odnosno Alternativna povijest poljske umjetnice Małgorzate Mirge-Tas u muzeju Kunstmuseum Luzern donosi intimnu i politički snažnu priču o romskoj zajednici kroz tekstil, zajedništvo i žensku perspektivu. Od 8. ožujka do 15. lipnja 2025. godine Kunstmuseum Luzern otvara svoja vrata ovoj izložbi, u kojoj se predstavlja izuzetno angažirano i emocionalno djelo Mirge-Tas, prve Romkinje koja je predstavljala neku zemlju na Venecijanskom bijenalu. Ova izložba nije samo estetski doživljaj, nego i poziv na preispitivanje europske umjetničke i kulturne povijesti.
Umjetnost iz tkanine i sjećanja
Mirga-Tas koristi tekstil kao svoj glavni medij – materijal koji je istovremeno topao, domaći, ali i pun simbolike. Uz pomoć žena iz svoje zajednice prikuplja tkanine iz svakodnevna života – stolnjake, zavjese, posteljinu, odjeću – i od njih stvara monumentalna tekstilna djela. Njezine slike nisu samo vizualni prikazi; one su arhiv kolektivne memorije, priče koje nisu našle mjesto u konvencionalnoj povijesti. U četiri izložbena prostora muzeja, posjetitelji će moći doživjeti radove koji se protežu kroz različite serije – od poznatog ciklusa Re-Enchanting the World, prikazanog u poljskom paviljonu na Venecijanskom bijenalu 2022. godine, do serija Paravents i Herstories, kao i premijerno prikazane video-instalacije Noncia.
Inspiracija iz prošlosti, pogled u budućnost
Osobito je zanimljiv način na koji Mirga-Tas reinterpretira tradicionalne ikonografske motive. U ciklusu Re-Enchanting the World inspiraciju pronalazi u renesansnim freskama iz palače Schifanoia u Ferrari, no umjesto prikaza božanstava i alegorija mjeseci, ona prikazuje vlastitu zajednicu – ljude koji žive, rade, slave i tuguju. Ova zamjena mitskog i svetoga svakodnevnim i osobnim čin je umjetničkog otpora i oblik kulturne reaproprijacije. Djela iz ovog ciklusa nesumnjivo su i jedna od najdojmljivijih: tekstilne kompozicije unutar tri horizontalna registra prikazuju prizore romske zajednice, protkane mitološkim i povijesnim slojevima; kolorit je raskošan, tkanine sjajne, a teksture višeslojne, stvarajući osjećaj pokreta i svečanosti. Dok je središnji dio oblikovan simboličnije te je ritmom mirniji, gornji i donji registar prikazuju scene prepune likova u svakodnevnim aktivnostima – prikaze koji bi inače bili previđeni u umjetničkoj kanonizaciji, a ovdje postaju monumentalni – gotovo sveti u ljepoti svoje jednostavnosti.
Time su djela Mirge-Tas istovremeno intimna i monumentalna, protkana bojama, teksturama i slojevima značenja. Nema tu ničeg sterilnog – svaka tkanina nosi svoju priču, svaki šav je čin sjećanja.
Uloga žena i prostor otpora
Posebno je snažna uloga žena u odabranim djelima izložbe – one su nositeljice priče, one koje sjede, rade, bdiju, odgajaju i prenose znanje. Njihova pasivnost je prividna, upravo kroz svakodnevne geste one održavaju zajednicu, a time i povijest. Stoga je prikaz istodobno čin vizualnog arhiviranja i feminističkog otpora, žene su na njemu subjekt, a ne objekt prikaza. Ova tematika provlači se kroz sve cikluse izložbe, ali možda najizraženiji u odabranim djelima iz serije Herstories, koja unutar tapiserija donosi portrete slavnih Romkinja, poput Esme Redžepove i Nicolete Bitu. Time tekstilna kompozicija istovremeno funkcionira kao portret, omaž i kulturno sjećanje.
Romkinje na njima prikazane su frontalno, dostojanstveno, gotovo ikonično, dok za njih, elementi pozadine sugeriraju pokret kroz ornamentalne uzorke. Ovdje Mirga-Tas koristi tekstil ne samo kao materijal, nego i kao simbol slojevitosti identiteta: tkanine govore o pripadnosti, ponosu i tradiciji. U ovim djelima umjetnica ne bilježi samo fizičke likove odabranih žena, nego prenosi njihovu simboličku snagu – kao ženska figura koja je svojom umjetnošću nadrasla granice, a pritom ostala snažno ukorijenjena u romsku zajednicu. Tapiserija funkcionira kao vizualni spomenik, prostor priznanja koje mnoge Romkinje malokad dobivaju u službenojumjetnosti.
Reprezentacija, otpor i kolektivna memorija
Ove tapiserije pokazuju ključne karakteristike opusa Małgorzate Mirge-Tas: hibridnost forme, angažiranu sadržajnost i duboku vezu s kolektivnim identitetom. U njezinim radovima granica između svakodnevnog i povijesnog, osobnog i političkog, umjetničkog i dokumentarnoga gotovo nestaje. Njezin pristup umjetnosti ujedno je i čin arhiviranja, i čin borbe: protiv brisanja, stereotipa i marginalizacije. Kao gledatelji, pozvani smo promatrati, ali i slušati – tihi govor tkanine, pogleda, poza i odnosa među prikazanim figurama. Małgorzata Mirga-Tas nas uči da umjetnost nije samo stvar estetike, nego i etike – tko je prikazan, zašto i kako? Umjetnički izraz Małgorzate Mirge-Tas može se opisati i izrazom estetika sjećanja. Kroz reciklirane tkanine prenosi se ne samo likovni dojam, nego i memorija stvarnih života. To su tekstili koji su nekoć grijali, odijevali i krasili domove – sada postaju svjedoci, čuvari identiteta i umjetničke poruke.
Više od izložbe – prostor susreta
Izložba je oblikovana kao prostor susreta, dijaloga i zajedništva. Program prati niz događanja: od razgovora s umjetnicom, vođenih tura i radionica za sve uzraste, do posebnih vođenja za stariju publiku i edukatora. Poseban naglasak stavlja se na inkluziju – primjerice, događaj Fühlen statt sehen (Osjetiti umjesto vidjeti) nudi doživljaj izložbe kroz različita osjetila, otvarajući prostor i osobama s oštećenjima vida. Izložba je rezultat međunarodne suradnje s Henie Onstad Kunstsenterom iz Norveške i Kunstmuseumom Wolfsburg iz Njemačke, a kurirana je od strane Fanni Fetzer, direktorice Kunstmuseuma Luzern.
Umjetnost kao čin otpora
Małgorzata Mirga-Tas nije samo umjetnica – ona je pedagoginja i aktivistkinja. Živi i radi u selu Czarna Góra u poljskoj regiji Malopoljsko, a njezin umjetnički rad snažno je ukorijenjen u lokalnoj zajednici.
Ono što djela prikazana na izložbi Alternativna povijest čini toliko moćnima nije samo tehnička vještina – iako je izvanredna – nego sposobnost da prenesu višeslojne priče bez ijedne riječi. Svaka tkanina je fragment stvarnoga života; svaka figura nosi vlastiti svijet. Ovdje nema egzotičnog pogleda izvana – ovo je pogled iznutra, iz zajednice koja sama pripovijeda. U svijetu koji se još uvijek bori s rasizmom, ksenofobijom i marginalizacijom, rad Małgorzate Mirge-Tas dolazi kao važan podsjetnik na moć umjetnosti da osvijetli zaboravljene kutke povijesti i pruži glas onima koji su predugo bili utišavani.
