U drugom broju prošlogodišnjeg izdanja časopisa na engleskom jeziku Croatian Nursing Journal, recenziranog časopisa bolničara čija je svrha unapređenje medicinske struke, objavljen je članak “Predrasude bolničara prema Romima kao pacijentima u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske” („Prejudices of Nurses Towards Roma as Patients in the Healthcare System of the Republic of Croatia“) skupine autora Biserke Sedić, Aleksandra Racza, Jadranke Pavić, Ljerke Armano, Suzane Kunac, Filipa Škiljana, Petre Rodik i Melite Rukavine. U radu se, kao jednom od rijetkih takvih istraživanja u Europi, a pogotovo Hrvatskoj, htjelo pozabaviti korelacijom između određenih sociodemografskih obilježja i vjerovanja ispitanika i predrasuda prema pripadnicima romske nacionalne manjine. Također, htjelo se identificirati predrasude bolničara prema pripadnicima romske nacionalne manjine i kako one utječu na proces liječenja s obzirom da su bolničari najbrojniji dio zdravstvenog sustava i najviše su u kontaktu s pacijentima.
Ispitivanje je provedeno u razdoblju od 1. travnja do 1. svibnja 2023. godine na uzorku od 536 bolničara zaposlenih u zdravstvenom sustavu koji dolaze u izravan kontakt s pacijentima. Velik dio ispitanika, 83.2 posto, bile su žene, 16.8 posto bili su muškarci. Prosječna dob iznosila je 30.9 godina. Glede mjesta prebivališta, gotovo 60 posto ispitanika živi u urbanim krajevima, a gledano po regijama, najviše ih dolazi iz Zagreba i okolice (56.5 posto), zatim Slavonije (16.4 posto), Sjeverne Hrvatske (8.4 posto) i Dalmacije (7.8 posto), a najmanje iz Like, Korduna i Banije (4.9 posto) i Istre, Primorja i Gorskog kotara (1.7 posto). Gotovo svi ispitanici pripadaju većinskom stanovništvu (95.3 posto), ostali pripadaju nacionalnim manjinama, iako nitko romskoj. Najviše ispitanika ima 2-5 godina radnog iskustva (35.3 posto), kao i završenu srednju školu (75.2 posto). Po političkoj orijentaciji većina ispitanika je apolitična (52.4 posto), lijevo orijentiranih ima 5.6, a desno 13.2 posto. Malo više od 65 posto ih je religioznih, 12.5 nereligioznih, dok su ostali nesigurni, indiferentni ili nisu odgovorili na pitanje. I posljednje o karakteristikama ispitanika, 42.7 posto ispitanika izjavilo je da ima poznanike ili prijatelje pripadnike romske nacionalne manjine (svi ostali nemaju), a 75.6 posto imalo je izravan profesionalni kontakt s Romima, dok svi ostali nisu.
Ispitivanje je bilo podijeljeno u četiri dijela: “Romi unutar zdravstvenog sustava”, “Zaštita Roma od posljedica diskriminacije”, “Općenite predrasude prema Romima” i “Stavovi bolničara prema pripadnicima romske nacionalne manjine kao pacijentima”.
Generalni je zaključak istraživanja taj da bolničari u Republici Hrvatskoj nisu izuzeti iz općeg odnosa prema Romima obilježenog predrasudama i stereotipima. Dok se razlike u rodnoj pripadnosti i veličini naselja u kojemu ispitanici žive nisu pokazale relevantnima, one po stupnju obrazovanja, dobi i regionalnoj pripadnosti jesu: ispitanici s višim stupnjem obrazovanja, stariji ispitanici i oni koji žive u Sjevernoj Hrvatskoj i Međimurju pokazuju negativnije stavove prema Romima od onih s nižim stupnjem, mlađih ispitanika i onih koji žive u drugim dijelovima Hrvatske. Značajne su razlike vidljive i u tome jesu li ispitanici imali osobni ili profesionalni kontakt s Romima: oni koji su ga imali pokazuju manje negativne stavove. Nadalje, oni koji pripadaju desnom političkom spektru i oni koji pripadaju većinskom stanovništvu također pokazuju negativnije stavove, dok razlike u vezi religioznosti nisu bile statistički značajne.
Osim ovih rezultata, autori predlažu i neke mjere kako bi se postojanje predrasuda i stereotipa prema pripadnicima romske nacionalne manjine u zdravstvenom sustavu smanjilo. Navode tako edukacije zdravstvenih radnika o zdravstvenim potrebama Roma, edukacije o tragedijama u prošlosti i sustavnim nemoralnim praksama kao što su prisilne sterilizacije te, naposljetku, inicijative poput stipendija kojima bi se više Roma i Romkinja uključilo u zdravstveni sustav kao pružatelje usluga.
