U prostorijama Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” 5. studenoga ove godine održano je predstavljanje knjige “Romi u Republici Hrvatskoj – položaj, prava, slobode i njihovo ostvarivanje”, čiji su autori ustavni sudac dr. sc. Mato Arlović i njegova supruga Branka Arlović, mr. iur. Uvodno, knjigu je predstavila predsjednica SRRH “KALI SARA” Suzana Krčmar, zatim predsjednik Ustavnog suda RH dr. sc. Miroslav Šeparović, recenzent knjige prof. dr. sc., dr. sc. Miljenko Brekalo i sami autori. Nakon predstavljanja knjige, koja je pobudila značajan interes nazočne publike, zamolili smo Miljenka Brekala da za potrebe čitateljske publike časopisa Phralipen sa stručnog aspekta prikaže sadržaj i značaj navedene knjige.
Gospodine Brekalo, obzirom na činjenicu da ste recenzent knjige, molimo vas da nas u kratkim crtama upoznate sa sadržajem i značajem knjige.
Prije svega, moram naglasiti da mi je bila izuzetna čast predstaviti navedenu knjigu, kako zbog njezinog sadržaja, tako i zbog samih autora, a njihova stručna i znanstvena referentnost mi je izvrsno poznata. Naime, posljednjih petnaestak godina kontinuirano pratim znanstveni i stručni opus bračnoga para Arlović, bio sam urednik i recenzent značajnog broja njihovih publikacija, susretali smo se na velikom broju međunarodnih i tuzemnih znanstvenih skupova, javnih nastupa i drugih manifestacija koje su bile u funkciji popularizacije znanosti i problematiziranja položaja raznih socijalno osjetljivih skupina u Republici Hrvatskoj i u zemljama okruženja, a među stručno i znanstveno problematiziranim manjinama u njihovom opusu značajno mjesto zauzimaju Romi. Znanstveni i stručni rad bračnog para Arlović je kontinuiran i plodonosan, on predstavlja dimenziju više obzirom na činjenicu da oni u formalnom smislu djeluju izvan znanstvene zajednice, unatoč toj činjenici njihov doprinos je značajan i veći od znatnog broja znanstvenih istraživača koji se u svome istraživačkom radu bave istraživanjem nacionalnih manjina, a kojih je 22 u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. u Republici Hrvatskoj živi 240.079 ili 6,2% pripadnika nacionalnih manjima, od navedenog broja na Rome otpada 17.980 ili 0,46% s tendencijom demografskog rasta romske populacije. Prije svega, navedeni brojčani pokazatelji ukazuju na potrebu provedbe provedene znanstvene analize i njezino objavljivanje u formi navedene znanstvene knjige, gdje su autori stručno, ali na prihvatljiv način, čitateljskoj publici ukazali na položaj, prava, slobode i njihovo ostvarivanje romske populacije u Republici Hrvatskoj.
Vaše izlaganje ukazuje na svrsishodnost knjige bračnog para Arlović, možete li prema vašem stručnom i znanstvenom sudu posebno izdvojiti pojedine dijelove sadržaja knjige?
Sama knjiga predstavlja zanimljivu znanstvenu analizu i sintezu, za potrebe ovoga intervjua vrlo je teško i nezahvalno znanstveno secirati sadržaj knjige, ali ću vrlo rado prikazati knjigu u cjelini jer ona to po svome sadržaju i stilu pisanja zaslužuje. Knjigu su autori podijelili u dvanaest poglavlja, od kojih bi svako moglo predstavljati zasebnu stručnu ili znanstvenu cjelinu. Naime, knjiga je po svome sadržaju prvorazredan vodič Romima i pripadnicima drugih nacionalnih manjina u cilju razumijevanja i ostvarivanja svoga ustavnopravnog položaja u Republici Hrvatskoj. Autori su u knjizi prikazali normativnu hijerarhiju akata, što je vrlo rijedak slučaj kada se znanstveno i stručno problematiziraju ovakve teme, iz koje je vrlo razvidno koja su njihova ustavna i zakonska prava kao ravnopravnih građana Republike Hrvatske, bez ikakvoga vida normativne diskriminacije u odnosu na većinski narod. U sadržaju knjige autori su naročito ukazali na: pravo na postojanje i samobitnost nacionalnih manjina i njihovih pripadnika, pravo na kulturnu autonomiju, pravo na uporabu jezika i pisma, pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, pravo na zastupljenost, zastupljenost u Hrvatskom saboru, pravo na zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravo na razmjernu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zastupljenost u pravosudnim tijelima, pravo na manjinsku samoupravu, pravo na slobodno udruživanje, pravo na slobodu mišljenja i izražavanja misli, pravo na pozitivnu diskriminaciju i zaštitu nacionalnih manjina te prava i sloboda njihovih pripadnika.
Za kraj, prema vašem stručnom sudu, koju su poruku autori poslali Romima i pripadnicima drugih nacionalnih manjina, kao i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti?
Autori su u zaključnim razmatranjima izvrsno konstatirali da je Republika Hrvatska, nakon državnog osamostaljenja, odlučna u namjeri rješavanja položaja nacionalnih manjina, kako na formalnopravnoj, tako i na realnoj – životnoj razini. Drugim riječima, odlučila se na poduzimanje posebnih mjera i aktivnosti kojima dodatno potiče brže uključivanje na jednakoj i ravnopravnoj osnovi Roma u hrvatsko društvo. Ustavnopravnim okvirom kojim je uredila i zaštitila položaj, prava i slobode svih nacionalnih manjina i njihovih pripadnika, to je učinila i za romsku nacionalnu manjinu. Romska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj ima položaj, prava i slobode zajamčene Ustavom i razrađene zakonima, kao jedna od jednakih i ravnopravnih nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Republika Hrvatska se takvim pristupom uvrstila u relativno mali broj država u Europi i cijelom svijetu koje Rome priznaju kao nacionalnu manjinu na najvišim pravnim i demokratskim standardima razvijenih civilnih društava.
