Često se ističe kako je Island jedna od europskih zemalja s najnaprednijim zakonodavstvom i praksom u pogledu ženskih prava i rodne ravnopravnosti, kao i jednakosti u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i radnim pravima. To je prva država koja je na demokratskim izborima izabrala ženu za predsjednicu – Vigdís Finnbogadóttir 1980. godine, a što je predstavljalo veliku prekretnicu u borbi za ženska prava. Jedan od događaja koji je i danas simbol te borbe je “Dan bez žena” (Kvennafrídagurinn), organiziran 24. listopada 1975. godine, kada su žene diljem Islanda prestale raditi na jedan dan kako bi pokazale koliko je njihov rad važan za društvo.
No, iako su obrazovanje i zdravstvena skrb besplatni za sve građane, iako se teži tome da zastupljenost žena u parlamentu bude visoka, da se osigura jednaka plaća za žene i muškarce na istim poslovima i radnim mjestima te unatoč strogim zakonima koji štite žene od nasilja, uključujući obiteljsko nasilje i seksualno uznemiravanje, uz mrežu podrške za žrtve nasilja, izazovi i dalje postoje. Njihovo rješavanje svakodnevno je na programu nevladinih feminističkih organizacija, udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava, obrazovnih i državnih institucija koje su svjesne da zakonodavni okvir i njegova praktična primjena zahtijevaju kontinuirano unaprjeđivanje. Rezultati njihovog djelovanja i podrška često nadilaze granice Islanda pa se tako Institut za strane jezike Vigdís Finnbogadóttir i njegova inicijativa Romi u Centru, a koju predvodi voditeljica programa prof. dr. Sofiya Zahova, uključio kao partner Savezu Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” u projektu “Obrazovane Romkinje – Osnažene romske zajednice!”. Provođenje programskih aktivnosti započelo je u veljači 2021. godine uz financijsku podršku Fonda za aktivno građanstvo, a u njima je tijekom edukacija sudjelovalo 200 romskih djevojčica, djevojaka i žena, dok su na radionicama legislativnog i javnog zagovaranja za rodnu ravnopravnost sudjelovali predstavnici/ce 10 Vijeća romske nacionalne manjine, 11 romskih udruga te desetci mladih Roma i Romkinja. Program su još financijski podržali Grad Zageb, Ured za udruge, a svim aktivnostima svoju je podršku dao, kao i aktivno sudjelovao, saborski zastupnik Veljko Kajtazi.
Tijekom 3 godine trajanja programa održana su tri edukacijska ciklusa. Prvi je obuhvatio teme rodne ravnopravnosti i važnosti obrazovanja. Drugi se sastojao od radionica na temu promjena u ženskom tijelu tijekom adolescencije, reproduktivnog i seksualnog zdravlja, a treći se bazirao na majčinstvu, prevenciji vršnjačkog i rodno uvjetovanog nasilja i partnerskih odnosa. Kvalitetnu pomoć u provedbi aktivnosti predstavljao je priručnik Za moje zdravo odrastanje, pripremljen i objavljen tijekom projekta. Između ostalog u njemu je sadržana metodologija rada, dakle svi moduli koji su se provodili tijekom projekta. I sadržajno i vizualno, priručnik predstavlja jedinstveno štivo namijenjeno edukaciji djevojčica i djevojaka pri upoznavanju s promjenama tijekom odrastanja, te ženskim ljudskim i reproduktivnim pravima.
Provođenje projekta praćeno je sveobuhvatnom medijskom kampanjom u sklopu koje je realizirano osam video-spotova, koje je pogledalo preko 30 000 osoba. Radio Antena je proizveo radijsku reklamu emitiranu zatim na 6 hrvatskih radijskih postaja te je dosegnut broj od pola milijuna slušatelja. Održani su okrugli stolovi na temu “Kako iz začaranog kruga siromaštva”, a u koje su kao dionici bili uključeni Ured pučke pravobraniteljice, Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Ured pravobraniteljice za djecu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ravnatelji/ce osnovnih i srednjih škola koje imaju romske učenike/ce, centri za socijalnu skrb, Hrvatski zavod za zapošljavanje i drugi.
Završna konferencija projekta održana je 7. studenog 2023. godine uz prisustvo svih relevantnih dionika – romske zajednice i predstavnika, obrazovnih i nadležnih državnih institucija i medija, a na korist korisnica projekta – djevojčica, djevojaka i žena Romkinja. Svoj osvrt na projekt i njegove rezultate, na završnoj je konferenciji dala i Sofiya Zahova kao predstavnica islandskog partnera. Istaknula je kako broj djevojaka koje završavaju srednju školu, kao i broj studentica raste te da su one brojnije od svojih muških kolega romske nacionalnosti. Iako je taj postotak i dalje znatno niži u odnosu na ukupan broj kod većinskih zajednica, ipak je primjetan pozitivan trend, što smatra izuzetno važnim za uspostavljanje ravnoteže u europskom kontekstu. Naime, u Hrvatskoj je participacija Roma u obrazovanju, te posebno Romkinja, znatno manja u odnosu na europske zemlje, a što je potkrijepljeno preliminarnim znanstvenim istraživanjem baznih podataka čiji su rezultati objavljeni knjizi Centra za mirovne studije (2018) Uključivanje Roma u hrvatsko društvo – istraživanje baznih podataka autorica Suzane Kunac, Ksenije Klasnić i Sare Lalić.
Osim podrške tijekom projekta, u okviru bilateralne suradnje Fonda za aktivno građanstvo, SRRH “KALI SARA” i islandski partner odlučili su priručnik Za moje zdravo odrastanje prevesti na islandski jezik, te su zajedno osmislili predstavljanje priručnika i rezultata projekta na Institutu za strane jezike Vigdís Finnbogadóttir, a kojem bi prisustvovale srodne nevladine organizacije, međunarodne i državne institucije i službe. Sadržaj priručnika je univerzalan i samim time prikladan i za uporabu na Islandu, ističe Sofiya Zahova i dodaje: Predstavljanje projekta i priručnika na Islandu bitno je i za islandsko društvo koje se putem Instituta i naše inicijative Romi u Centru susrelo s izazovima koji su pred Romkinjama, ali i pred civilnim društvom, općenito. Godine 2016. u Reykjavik su stigli prvi romski migranti tako da islandskom društvu trebaju praktični primjeri i iskustva. Zahova s ponosom ističe kako kao lektor na priručniku sudjeluje i Tatjana Latinović, sudionica pokreta za ženska prava na Islandu s naglaskom na žene koje nisu islandskog porijekla te koja je aktualna predsjednica najstarijeg društva žena na Islandu. Program islandskog Instituta Romi u Centru, između ostalih aktivnosti, promovira UNESCO vrijednosti pa tako redovito obilježavaju i Svjetski dan romskog jezika 5. studeni koji je 2015. godine UNESCO proglasio nematerijalnom svjetskom baštinom, te se pojavljuje kao organizator književnih i drugih stručnih kulturno-lingvističkih tribina i okruglih stolova na kojima su kao predavači redovito prisutni stručnjaci i profesori romske nacionalnosti.
Islandsko izdanje priručnika pozdravila je i voditeljica projekta Suzana Kunac, naglašavajući kako je sigurna da će on pronaći svoju primjenu i u sklopu islandskog obrazovnog sustava: Island je multikulturalna i interkulturalna sredina koja doista vodi računa o migrantima, azilantima i Romima, stoga ovakav priručnik može imati široku uporabu u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovnom programu. Iznimnu važnost pridaju implementaciji preventivnih edukacijskih programa, kako po pitanju rodne ravnopravnosti i reproduktivnog zdravlja, tako i u prevenciji seksualnog, fizičkog, psihološkog i ekonomskog nasilja, rekla je Kunac.
Na seminaru “Osnaživanje žena iz različitih sredina i umrežavanje s islandskim ženskim organizacijama” (“Empowering Women from Diverse Backgrounds and networking with Icelandic women’s organisations) održanom u Reykjaviku 3. rujna 2024. godine na Islandskom Sveučilištu, a s ciljem upoznavanja s primjerima dobre prakse i razmjene iskustava sudjelovali su predstavnici SRRH “KALI SARA” na čelu s voditeljicom projekta „”Obrazovane Romkinje – Osnažene romske zajednice!” Suzanom Kunac, tim organizacije UN Women Island na čelu s izvršnom direktoricom Stellom Samúelsdóttir, Udruga za prava žena, kao najstarija i jedna od najutjecajnijih organizacija vezanih uz borbu za ženska prava, na čelu s izvršnom direktoricom Auður Önnu og Magnúsdóttir i Magneaom Marionsdóttir, stručnjakinjom i koordinatoricom projekta Ženska snaga za Island, predstavnici organizacije W.O.M.E.N. – Women of Multicultural Ethnicity Network in Iceland (Mreža žena multikulturalne etničke pripadnosti na Islandu), predstavnici stručnih službi Grada Reykjavika i druge organizacije i pojedinci. Nakon seminara su uslijedili individualni sastanci upoznavanja s izazovima i rezultatima projekta „Obrazovane Romkinje – Osnažene romske zajednice!“. U Gradskom vijeću Grada Reykjavika tim SRRH „KALI SARA“ primila je Sabine Leskopf, zastupnica u Vijeću te osnivačica Mreže žena multikulturalne etničke pripadnosti na Islandu, ujedno i članica Gradskog odbora za ljudska prava i prevenciju nasilja. Za razmjenu iskustava značajan je bio i posjet “sigurnoj kući” Stígamót – centar za prihvat onih koji su pretrpjeli seksualno zlostavljanje, u kojem im je domaćin bila direktorica centra Drifa Snaedal.
Većina žena s kojima smo razgovarale pozdravila je programske aktivnosti provedene tijekom projekta ‘Obrazovane Romkinje – Osnažene romske zajednice!’, pregledom priručnika došle su do istog zaključka kao i mnoge žene u Hrvatskoj, a to je da bi bilo odlično da je takav priručnik postojao u vrijeme njihova odrastanja. Stoga vjerujem da će recepcija priručnika na Islandu biti odlična, govori Kunac.
Dojmovi s Islanda, nakon održanih sastanaka, ekipi iz Hrvatske dali su dodatni entuzijazam i motivaciju za nastavak s edukacijskim aktivnostima nakon povratka u Hrvatsku. Planiramo još snažnije promovirati priručnik i kroz edukativne programe Dođi u REKC! i Escape Rom koje SRRH ‘KALI SARA’ provodi u suradnji s osnovnim i srednjim školama, govori Kunac i dodaje kako on s punim pravom može biti dio programa koji će se realizirati kroz Građanski odgoj i obrazovanje. Svi sastanci koje smo imali na Islandu, a koje nam je organizirala Sofiya Zahova, na čemu joj još jednom zahvaljujem, bili su nam iznimno korisni i rekla bih, obostrano inspirativni. Sastanak u organizaciji UN Woman rezultirao je i dogovorom o suradnji na, s njihove strane iniciranoj, globalnoj kampanji povodom Međunarodnog dana žena 8. marta, kao i u organizaciji Međunarodne konferencije Romkinja koju SRRH „KALI SARA“ planira održati krajem studenog 2025. godine. Između ostalog, tijekom razgovora smo uvidjele da na vrlo sličan način definiramo suštinu problema u borbi za ženska prava, a to je činjenica da uslijed svake, bilo kakve krize u društvu, rodna ravnopravnost uvijek prva padne na ispitu ljudskih prava. Zbog toga Islanđanke, iako žive u zemlji koja je po svim indeksima rodne ravnopravnosti prva zemlja u svijetu, nastavljaju svoju borbu za ženska prava jer kako kažu ‘nije dovoljno i nije dosta’, pogotovo ako nam je cilj da žene žive u društvu bez nasilja u kojem će moći realizirati svoj puni kapacitet bez ikakvog straha.
