Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu, američka delegacija je nakon samog obilježavanja u Auschwitzu 2. kolovoza nekoliko dana kasnije u Pragu europskoj javnosti predstavila Romsku mapu sjećanja za Amerike, interaktivnu online mapu Sjeverne i Južne Amerike na kojoj se nalaze mjesta važna za romsku zajednicu koja živi na tim područjima.
Nakon što je poziv za dostavljanje informacija otvoren u srpnju prošle godine, pripadnici romske zajednice, romske civilne organizacije i organizacije koje rade za Rome, članovi akademske zajednice, borci za ljudska prava i drugi građani upućeni u povijest i kulturu Roma u Amerikama do 8. travnja ove godine slali su pokretačima ideje Romske mape materijale za njezinu izradu. Autentičnost, točnost i prikladnost materijala potom su pregledali stručnjaci iz znanstvene i ljudskopravaške sfere.
Trenutno se na mapi na engleskom, portugalskom i španjolskom jeziku nalazi 29 točaka od Sjedinjenjih Država preko Gvatemale do Brazila i Argentine i uključuju crtice iz romske povijesti i kulture kao što je informacija da su Romi u Južnoj Americi bili prisutni ranije nego u nekim europskim zemljama – u Brazil su kroz kolonijalne aktivnosti Portugala pod prisilom došli već na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće. Na mapi se, između ostalog, nalazi i spomenik Joan Scott iz 17. stoljeća, prvoj u dokumentima zabilježenoj Romkinji u Sjevernoj Americi, zatim spomenik Melquíadesu, liku Roma iz romana Sto godina samoće Gabriela Garcíje Márqueza, te Memorijalni muzej Holokausta u Washingtonu. Kako stoji na stranicama Mape, uskoro je u planu njezino proširenje novim sadržajima.
Mapa nije isključivo enciklopedijski projekt entuzijasta, već je dio UN-ovog rada na borbi protiv antiromizma u Amerikama i njegovanju kulture sjećanja. Kao što je 2020. godine u svom izvješću istaknuo UN-ov Posebni povjerenik za pitanja manjina, pozitivan rad u području sjećanja pomaže ne samo u izgradnji demokratskih kultura u kojima se ljudska prava poštuje nego i u ispunjavanja pravnih obaveza država da jamče zaštitu ljudskih prava.
