I ove godine, romska zajednica u Francuskoj, a koju čine Romi i Romkinje porijeklom s Kosova, obilježila je 13. lipanj Dan sjećanja na žrtve, prognane, ubijene i nestale Rome sa Kosova 1999. godine. Ovaj su Dan sjećanja jednoglasno izglasali prošle, 2023. godine, kao glavni zaključak tematskih tribina održanih u gradovima Troyesu i Besanconu na temu stradanja Roma na Kosovu tijekom rata koji je trajao od 1996. do 1999. godine.
Nakon vojne intervencije snaga NATO-a protiv Srbije, koja je započela krajem ožujka 1999. godine, Kosovo je stavljeno pod UN-ov protektorat. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ), zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja pravila ratovanja i ratnih zločina, pred lice pravde je izveo srpski vojni i politički vrh, kao i pojedine albanske zapovjednike i političke predstavnike, ali se među žrtvama nigdje ne govori o masovnim zločinima i etničkom čišćenju usmjerenim na romsko stanovništvo Kosova.
Prema statističkim podacima, a koje je u svojoj knjizi Ja sam Rom, čovjek kao i Vi objavio autor Agron Osmani, na Kosovu je živjelo 160 790 stanovnika romske nacionalnosti, iako suvremenici potvrđuju da ih je bilo oko 269 000, primjerice samo u romskoj mahali u Kosovskoj Mitrovici živjelo je oko 10 000 Roma i Romkinja sa svojim obiteljima. Na ovim prostorima oni su živjeli više od 6 stoljeća, a onda su u manje od 15 dana bili protjerani iz svojih domova. Njihove su kuće opljačkane, spaljene, mnogi su pretučeni i maltretirani, mnogi ubijeni, a mnogi su stradali dok su pokušavali pobjeći brodovima prema Crnoj Gori kako bi od tamo krenuli dalje tražiti utočište u drugim zemljama.
Tako su Romi sa Kosova došli u Njemačku, Belgiju, Francusku i druge europske zemlje gdje su preko noći postali osobe bez dokumenata i bez imovine, bez vlastitog doma, bez posla i bez ikakve sigurnosti. Uz pomoć istaknutih aktivista iz svojih redova, međusobnog pomaganja i snažne volje da osiguraju barem minimalne uvjete za život svojoj djeci i starijim pripadnicima zajednice, uspjeli su osigurati kakve-takve papirnate dokumente i dozvole koji su im omogućili ostanak i pokretanje novog života u tim zemljama. Bio je to neizvjestan proces u kojem je na kraju manji broj dobio politički azil, dok su neki dobili status izbjeglica, a tek rijetki državljanstvo.
Na svečanosti obilježavanja Dana sjećanja na žrtve, prognane, ubijene i nestale Rome sa Kosova 1999. godine, 13. lipnja ove, 2024. godine u francuskim gradovima Troyesu i Besanconu, sudjelovali su romski predstavnici iz Hrvatske, Belgije, Njemačke, Srbije i Francuske. Organizator je i ove godine bila Unija Roma s prostora bivše Jugoslavije u dijaspori, vrlo aktivna romska organizacija koja između ostalog, provodi i kulturne programe kojima se njeguje romska kultura, jezik i tradicija te koja je potpisala partnerski sporazum sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”. Tijekom radnog dijela obilježavanja doneseni su zaključci i Deklaracija o pogromu Roma sa Kosova 1999. godine. U Deklaraciji se naglašava kako je 1999. godina bila razdoblje ekstremne patnje za Rome na Kosovu. Potpisnici Deklaracije su oštro osudili sve oblike nasilja, diskriminacije i mržnje koji su doveli do pogroma Roma te su se obvezali da će raditi na pružanju podrške i pomoći preživjelima kako bi oni mogli nastaviti svoj život s dostojanstvom. Smatraju da ovaj tragični dio romske povijesti treba biti poznat u javnosti te da ga treba uključiti u obrazovne programe. U nadolazećim danima Deklaraciju će uputiti organizaciji Ujedinjenih Naroda, Vijeću Europe, Parlamentima i parlamentarnim odborima za ljudska prava u zemljama u kojima Romi žive, svjetskim i europskim romskim organizacijama, poput Međunarodne romske unije i Europske romske unije te romskim organizacijama za ljudska prava, poput Europskog centra za prava Roma.
Među uglednim gostima na prigodnim događanjima u Francuskoj bili su i saborski zastupnik Veljko Kajtazi, koji je svečanosti obilježavanja Dana sjećanja prisustvovao po drugi puta i Vanko Stefan Rouda, jedan od značajnih romskih delegata, suorganizator i sudionik povijesnog Prvog svjetskog kongresa Roma 1971. godine u Londonu.
U Francusku je bio pozvan i Claude Cahn, povjerenik za ljudska prava u Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR). Kako nije mogao osobno doći, podršku je izrazio putem video poruke u kojoj je istaknuo kako su prema Romima na Kosovu, tijekom 1998. i 1999. godine ozbiljno prekršena ljudska prava te su oni bili postavljeni kao meta za etničko čišćenje. Europske organizacije za ljudska prava kao i Vijeće Europe žele osigurati provođenje pravde, javnost ima pravo na istinu, a žrtve na reparaciju, na javno odavanje počasti i komemoriranje kao dio njegovanja kulture sjećanja, istaknuo je Cahn.
Atmosfera među okupljenim romskim predstavnicima, sudionicima radnog dijela, kao i među gostima na svečanosti obilježavanja 13. lipnja bila je jasan pokazatelj odlučnosti Roma porijeklom s Kosova da ne zaborave strašne događaje iz 1999. godine te da doprinesu stvaranju pravednijeg svijeta za sve ljude. To je potvrdio i zastupnik Kajtazi koji je nakon sastanka izjavio kako je ponosan na jedinstvo i odlučnost europske romske zajednice da patnje i stradanja svojih bližnjih ne prepuste zaboravu. I ovoga puta, kao i toliko puta prije, u povijesti, Romi šalju poruku ne iz želje za osvetom, već iz razumijevanja da je priznavanje prava svih ljudi i njihova zaštita jedini put za izgradnju mirnog i sigurnog društva za sve etničke zajednice, istaknuo je Kajtazi.
