U nedjelju, 9. lipnja 2024. godine, u Hrvatskoj se održavaju izbori za zastupnike u jednom od tri najvažnija tijela Europske unije – Europskom parlamentu. Na razini cijele Unije, izbori će se ovisno o državi članici održavati od 6. do 9. lipnja, a pravo glasa na ovim najvećim međunarodnim izborima na svijetu ima otprilike 400 milijuna ljudi.
Parlament je uz Vijeće Europske unije i Europsku komisiju središnja institucija Europske unije i jedina je njezina institucija za koju građani, svakih pet godina, izravno biraju zastupnike. S Vijećem EU-a Parlament dijeli zakonodavnu vlast i usvaja nove zakone i direktive koje predloži Komisija. Parlament se, osim toga, bavi izborom predsjednika Komisije, potvrđivanjem kolegija povjerenika, s Vijećem EU-a odlučuje o proračunu Europske unije, a možda najvažnija njegova funkcija tiče se oblikovanja i usvajanja zakona i propisa u domenama svakodnevnog života kao što su socijalna politika, ljudska prava, klimatske promjene, korporativna odgovornost, migracije, sigurnost i druge. Ovogodišnji izbori za Europski parlament od izuzetnog su značaja zato što su prvi izbori nakon velikih društvenopolitičkih promjena zadnjih godina – Brexita, pandemije Covida-19, inflacije te ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku – i na njima će se dobiti jasnija slika o tome u kojem se smjeru europska politika kreće.
Uobičajena je praksa da se kandidati na nacionalnim listama priklone transnacionalnim političkim skupinama koje dijele ideološke i političke stavove. U još uvijek aktualnom sazivu takvih je sedam skupina, a dvije su najveće Europska pučka stranka desnog centra (EPP) i Socijalisti i demokrati lijevog centra (S&D). Uz ovakve parlamentarne skupine, u Parlamentu djeluje i 20 specijaliziranih odbora koji se bave raznim područjima, naprimjer ekonomskom i monetarnom politikom, kulturom i obrazovanjem ili pravima žena i rodnom ravnopravnošću. Ove godine građani Europske unije birat će ukupno 720 zastupnika, veće zemlje imat će ih više od manjih zemalja, a najmanji broj zastupnika kojeg jedna članica EU-a može imati jest šest, najveći 96.
U Hrvatskoj za ove izbore postoji samo jedna izborna jedinica, što znači da birači u svim dijelovima zemlje i inozemstvu biraju između istih lista i kandidata. Na ovogodišnjim će izborima za Europski parlament iz Hrvatske biti izabrano ukupno 12 zastupnika i zastupnica. Državno izborno povjerenstvo prihvatilo je 25 kandidacijskih lista, 23 stranačke i dvije nezavisne, na kojima se nalazi 300 kandidata. Svaka lista trebat će dobiti najmanje 8,33 posto glasova kako bi osigurala jedno mjesto u Parlamentu. Što se tiče birača, biračko mjesto hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj koji žele glasati u Hrvatskoj određeno je prema mjestu prebivališta, a uz određene uvjete i do određenog roka moguće je bilo prijaviti glasanje u inozemstvu ili glasanje mobilnih europskih državljana. U samom procesu izbora, birači na biračkom mjestu na glasačkom listiću zaokružuju redni broj ispred kandidacijske liste, dok zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena pojedinom kandidatu mogu dati preferirani glas i time mu povećati šansu za izbor.
Povodom ovih EU-izbora, brojne su romske organizacije i pojedinci pozvali europske stranke da prepoznaju situaciju u kojoj Romi u Europskoj uniji trenutno žive i da izaberu one opcije koje će se boriti za jednak status i prava Roma kao europskih građana. Španjolski Fundación Secretariado Gitano tako je predstavio deset mjera i inicijativa koje bi budući saziv Parlamenta trebao uvažiti:
- eksplicitno uključivanje ciljeva za smanjenje jaza nejednakosti Roma (najviše u polju obrazovanja i nekvalitetnog stanovanja) u okviru Europskog semestra,
- stvaranje Europskog prostora obrazovanja korisnim instrumentom za adresiranje obrazovne nejednakosti i osiguranje školskog uspjeha romske djece u EU-u,
- odobravanje Akcijskog plana EU-a kako bi se, u skladu sa zahtjevom Europskog parlamenta, do 2030. godine riješilo pitanje romskih naselja,
- osiguranje da Europsko jamstvo za djecu učinkovito dođe do najranjivije romske djece u Europi,
- usvajanje EU-Direktive o adekvatnom minimalnom dohotku za one u najnepovoljnijem položaju koji žive u ekstremnom siromaštvu, uključujući romsku populaciju u Europi,
- osiguranje da romska populacija, osobito mladi, ima koristi od prilika koje nude novi i budućnosti okrenuti zeleni i digitalni poslovi,
- stavljanje u središte ulaganja koja Romkinjama jamče jednake šanse, osobito onima koje se nalaze u ranjivijoj situaciji,
- adresiranje kohezije Roma i jednakih socijalnih i ekonomskih prava od strane svih financijskih instrumenata EU-a,
- razvijanje buduće kohezijske politike, o kojoj će se odlučivati u narednim godinama, kako bi u fokusu i dalje bila potreba ulaganja u skupine u najnepovoljnijem položaju, kao što su Romi,
- promoviranje figure koordinatora za borbu protiv diskriminacije i antiromizma u EU-u.
Poruku uoči izbora za Europski parlament uputio je i Žarko Jovanović, predsjednik Romske fondacije za Europu. On je kazao da pro-EU političari obično zaziru od pokazivanja interesa za romske zajednice zbog straha od gubitka glasova većinske populacije i mobiliziranja onih na krajnjoj desnici. No postoji način da se takvi političari obrate Romima. Umjesto da ih se, kaže Jovanović, isključuje iz polja obrazovanja i rada, njihova poruka treba biti da je nužno investirati u svakog građanina EU-a kako bi se adresirao alarmantan nedostatak radne snage i jednako alarmantni životni troškovi. Kakvi god bili neposredni rezultati izbora, zaključuje Jovanović, političari trebaju povratiti povjerenje među svojim biračima – tu spadaju ponajprije radnička klasa, ruralni glasači, žene, Romi i dr
