Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter podnijela je Hrvatskom saboru 29. ožujka 2024. godine svoje izvješće za 2023. godinu u kojem donosi analizu i ocjenu stanja ljudskih prava u Hrvatskoj zajedno sa 147 preporuka. Generalno gledano, najveći broj pritužbi o kršenju ljudskih prava bio je vezan uz područje rada i zapošljavanja, a najčešći oblik diskriminacije bio je onaj na temelju rasnog ili etničkog podrijetla, pri čemu su mu najizloženiji bili Romi.
Kao i u izvješću za 2022. godinu, najbolji rezultati u ostvarenju prava nacionalnih manjina postižu se u području kulturne autonomije. Nasuprot tome, najveći su problemi u područjima prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, prava na adekvatnu zastupljenost među zaposlenima u upravi i pravosuđu te u području adekvatne prisutnosti u medijima. Popis stanovništva iz 2021. godine pokazao je značajan pad pripadnika nacionalnih manjina u udjelu u stanovništvu, što može dovesti do smanjenja manjinskih prava na razini općina, gradova i županija. No unatoč tome, podsjeća Pravobraniteljica, neka manjinska prava kao što su pravo na zastupljenost u predstavničkom i izvršnom tijelu te ravnopravna upotreba manjinskog jezika i pisma u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu biti uvedena statutom pojedine jedinice.
Kulturna autonomija
U području kulturne autonomije ostvaren je najviši stupanj provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, najviše preko Ministarstva kulture i medija koje nacionalnim manjinama sufinancira razvoj i promociju nacionalnog, vjerskog i zavičajnog identiteta i kulturne baštine. Sufinanciranje u te svrhe provodi se i putem Savjeta za nacionalne manjine koji je u 2023. godini za ostvarivanje programa kulturne autonomije udrugama i ustanovama dodijelio financijska sredstva u iznosu od 8.030.292 eura, što je 20,5 posto više nego u 2022. godini.
Zastupljenost u upravnim i pravosudnim tijelima
Iako je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano da se pripadnicima nacionalnih manjina osigura razmjerna zastupljenost u tijela državne uprave i pravosudnim tijelima, u praksi su pripadnici nacionalnih manjina i dalje podzastupljeni. Od ukupno 47.306 službenika i namještenika zaposlenih u tijelima državne uprave 31. prosinca 2022. godine, samo je 1.426 (ili 3,01 posto) zaposlenih pripadalo nekoj od nacionalnih manjina, od čega samo 0,02 posto romskoj nacionalnoj manjini. Što se tiče pripadnika romske nacionalne manjine zaposlenih na pozicijama službenika u sudovima ili državnim odvjetništvima, situacija je još gora budući da ondje nije zaposlen niti jedan Rom ili Romkinja.
Uporaba jezika i pisma
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, u Općini Orehovica broj pripadnika romske nacionalne manjine povećao se iznad trećine zbog čega je ostvaren uvjet za ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma romske nacionalne manjine. Međutim, Općina Orehovica protivno Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH nije ispoštovala obavezu i nije uvela u ravnopravnu i službenu upotrebu niti jedno manjinsko jezično pravo.
Pravobraniteljica je također podsjetila da prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina pripadnici manjina imaju pravo na osobne iskaznice na manjinskom jeziku i pismu.
Odgoj i obrazovanje
U 2023. godini izrađena je i predstavljena „Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske“ u kojoj se zaključilo da je udžbenicima potreban veći broj referenci i osoba iz redova nacionalnih manjina kao i više poticajnih primjera o pozitivnom doprinosu manjina u lokalnoj zajednici u kojoj se nastava odvija. Pravobraniteljica u svom izvješću preporuča da se zaključci Analize koriste u stručnom usavršavanju budućih autora udžbenika radi unapređenja nastavnih materijala.
Vijeća i predstavnici
Glede funkcioniranja manjinskih vijeća i predstavnika, Pravobraniteljica je Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Savjetu za nacionalne manjine uputila preporuku da je potrebno uložiti dodatan napor u pomoći, podršci i edukaciji vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te lokalnih i regionalnih struktura vlasti kako bi se efikasnije primjenjivao Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
Javni mediji
Zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima i dalje je jedno od najkritičnijih područja u kontekstu ostvarivanja prava. Zbog toga je Pravobraniteljica Hrvatskoj radioteleviziji kao glavnom javnom medijskom servisu uputila dvije preporuke: da novoosnovanoj redakciji za nacionalne manjine osigura dostatne kadrovske i tehničke kapacitete za rad te da poveća udio programa o nacionalnim manjinama, uvrsti ga u većoj mjeri u emisije općeg programa te da u emisijama namijenjenima nacionalnim manjinama redovito koristi manjinske jezike. Također, radi napretka u medijskoj politici ponovno se preporuča održavanje redovitih konzultacija Ravnateljstva i Programskog vijeća HRT-a s predstavnicima Savjeta za nacionalne manjine.
Diskriminacija na temelju rasnog ili etničkog podrijetla
U prosincu 2023. godine objavljeni su rezultati Eurobarometrovog istraživanja o diskriminaciji u kojemu su ispitanici izjavili da je diskriminacija prema Romima u njihovoj zemlji raširenija od svih drugih oblika diskriminacije. U sličnom istraživanju provedenom u RH, 59 posto ispitanika smatra da je diskriminacija temeljem romskog podrijetla i boje kože najraširenija, a 56 posto da je najraširenija diskriminacija po etničkom podrijetlu.
U kolovozu 2023. godine održani su sastanci s UN-ovim Odborom za eliminaciju rasne diskriminacije, a u listopadu je Odbor usvojio Zaključna razmatranja među kojima je kao žurne izdvojio preporuke vezane uz rasizam u sportu, segregaciju Roma u obrazovanju i prisilne deložacije Roma te mjere koje RH treba poduzeti radi rješavanja problema bezdržavljanstva. Republika Hrvatska bi u roku od jedne godine Odboru trebala dostaviti informacije o učinjenom po tim pitanjima.
Tijekom 2023. godine usvojeni su strateški dokumenti usmjereni na suzbijanje diskriminacije temeljem rasnog ili etničkog podrijetla i nacionalnog podrijetla: u ožujku je usvojen Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. godine zajedno s Akcijskim planom za 2023. godinu, a u listopadu je usvojen Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma za 2023.-2025. godinu.
Romi
U području zapošljavanja, tijekom 2023. godine zabilježen je značajan pomak nabolje: ukupan udio zaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine porastao je s 18,3 na 41 posto, dok je udio mladih koji se ne obrazuju, ne rade niti se ne usavršavaju pao s 63,30 na 49 posto. Međutim, zabrinjava jaz između zaposlenih Roma i Romkinja koji je u prethodnom razdoblju iznosio 21,40, a sada iznosi 40 posto. Isto tako zabrinjava očekivani životni vijek Romkinja koji je od opće populacije kraći 15,7 godina, a od Roma pet godina.
Jedan od najizraženiji problema trenutno je segregacija u osnovnim školama. Pravobraniteljica je u školskoj godini 2022./2023. u različitim dijelovima RH u 24 osnovne škole koje pohađaju romski učenici_e provela istraživanje i ustvrdila da je u 11 škola ustrojeno ukupno 80 potpuno etnički segregiranih razreda koje je pohađalo 950 romske djece. Od ukupnog broja djece u 24 škole, 36 posto djece se školuje u posve segregiranim razredima, a čak ih 54 posto pohađa razrede u kojima romske djece ima više od 70 posto. Osim posve segregiranih razreda, postoje i potpuno ili gotovo potpuno segregirane škole (PŠ Strmec, OŠ Petrijanec, PŠ Držimurec Strelec, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica i OŠ Fran Krsto Frankopan). Da je takva praksa loša za razvoj romske djece pokazuju podaci prema kojima je prosjek ocjena viši kod djece u miješanim i integriranim razredima. Odgovornost za definiranje upisnih područja osnovnih škola, a time i formiranja isključivo ili većinski romskih razreda i škola, dijelom je i na jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivačima osnovnih škola. Pravobraniteljica zato poziva na kontrolu i koordinaciju kako bi se prevenirala segregacija svrstavanjem područja jednog romskog naselja u upisno područje isključivo jedne škole.
Strukturni problem s obrazovanjem romske djece sastoji se i u preranom napuštanju obrazovanja: devetero od desetero djece koja prerano napuste obrazovanje su Romi. Osim toga, izrazito velik broj romske djece pohađa nastavu po posebnim programima (za djecu s teškoćama u razvoju), čak više od 50 posto, dok su djeca većinskog stanovništva u takvim programima zastupljena s oko 10 posto. Kao problem među romskom studentskom populacijom, Pravobraniteljica ukazuje na složenost postupka pribavljanja posebne odluke o subvencioniranom smještaju studenata Roma. Također ukazuje na poteškoće u natječaju za dodjelu stipendija Grada Zagreba budući da su se na njega mogli prijaviti isključivo elektroničkim putem, što Rome kao najsiromašniju skupinu građana u RH – čak 92,4 posto ih živi u riziku od siromaštva – stavlja u nepovoljniji položaj.
Kod stanovanja, izdvojeni su slučajevi općine Drnje i rušenja kuća sedam romskih obitelji, mjesta Hlebine i otpora prema useljenju jedne romske obitelji te obitelji iz zagrebačkih Struga i Vrtnog puta kojima nisu pronađena dugoročna rješenja za stanovanje. Pravobraniteljica se osvrnula i na slučaj Dijane Zadravec koja je na društvenim mrežama širila predrasude i netrpeljivost prema Romima.
Završno, referirajući se na slučaj u kojem je pripadnik romske nacionalnosti odbijan na razgovorima za posao zbog navoda na svjedodžbi da je Rom, Pravobraniteljica je Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputila preporuku da se osigura da škole mogu izdati svjedodžbe osobama koje su srednju školu završile prije 2010. godine bez navođenja podatka o nacionalnosti.
