Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se svake godine obilježava 25. studenog, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić objavila je javno priopćenje u kojem ukazuje na razmjere rodno utemeljenog nasilja i u kojem institucijama Republike Hrvatske daje preporuke za rješavanje tog značajnog društvenog problema.
Na globalnoj razini, 2022. godina najgora je u posljednja dva desetljeća. Namjerno je ubijeno 89.000 žena i djevojčica pri čemu su u 55 posto slučajeva počinitelji bili intimni partneri ili drugi članovi obitelji. Slična je situacija i na razini Europske unije: svaka treća žena pretrpjela je fizičko ili seksualno nasilje u obliku zlostavljanja, uznemiravanja, silovanja, seksualnog iskorištavanja, genitalnog sakaćenja, prisilnog braka ili femicida. Na razini Hrvatske, u posljednjih sedam godina broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama utrostručio se, a u 79 posto tih slučajeva žrtve su žene. Da se brutalizacija nasilja nastavlja pokazuje podatak da je ove godine u Hrvatskoj sedam žena bilo žrtvom femicida.
Na temelju vlastitog praćenja i Izvješća GREVIO-a, ekspertnog tijela Vijeća Europe zaduženog za prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, Pravobraniteljica je institucijama RH-a izdala sljedeće preporuke:
– da se izradi sveobuhvatna rodno osjetljiva strategija borbe protiv svih oblika rodno utemeljenog nasilja,
– da nadležna tijela sustavno prikupljaju širok raspon podataka o rodno utemeljenom nasilju nad ženama,
– da se kod opće populacije radi na promjeni mentaliteta i stavova koji podržavaju nasilje,
– da svi službenici_e nadležnih državnih tijela i institucija pri ulasku u sustav prođu obaveznu edukaciju o rodno utemeljenom nasilju te da se o tom problemu kontinuirano educiraju i senzibiliraju,
– da se osigura brza i cjelovita reakcija policije na takvo nasilje,
– da se za državno odvjetništvo izrade smjernice o senzibiliziranom pristupu i postupanju sa žrtvama,
– da se za žrtve nasilja u obitelji prošire kapaciteti i pristupačnost skloništa te da se osigura odgovarajuće financiranje,
– da se za žrtve seksualnog nasilja poveća rodno osjetljiva podrška i pomoć,
– da se počinjeno nasilje obavezno uzima u obzir prilikom određivanja sadržaja roditeljske skrbi i kontakata počinitelja sa žrtvama odnosno djecom,
– da se ponište prisilni brakovi,
– da se u svim slučajevima prijave nasilnog postupanja granične policije nad migrantkinjama žurno postupa.
U kontekstu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i međunarodne kampanje “16 dana aktivizma“” koja je tim danom započela, dana 27. studenog 2023. godine održana je završna konferencija projekta “Zaustavimo nasilje nad ženama – za nasilje nema opravdanja” čiji je nositelj Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Glavni ciljevi projekta su podizanje svijesti u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, jačanje i razvoj kapaciteta stručnjaka za koordinaciju, provedbu i praćenje nacionalne politike, unaprjeđenje međuresorne suradnje te osiguravanje besplatne usluge 24-satne telefonske linije 116-006 namijenjene prije svega žrtvama rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja.
Istog dana Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova organizirala je u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu konferenciju posvećenu izazovima u provedbi Zakona o ravnopravnosti spolova čiji su povodi obilježavanje 20-e godišnjice stupanja na snagu prvog takvog zakona u RH te obilježavanje 20 godina postojanja institucije Pravobraniteljice. Sudionici konferencije raspravljali su o različitim sadašnjim i budućim izazovima vezanim uz rodnu ravnopravnost, između ostalih o jazu u plaćama, spolnom uznemiravanju na radnome mjestu, usklađivanju poslovnog i obiteljskog života, govoru mržnje temeljenom na spolnoj orijentaciji, pravima istospolnih partnera, problemima transrodnih partnera i femicidu.
U Savezu Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARI“ nedavno je održana završna konferencija projekta “Obrazovane Romkinje – osnažene romske zajednice!” čija je svrha ukazivanje na višestruku diskriminiranost Romkinja te na važnost njihove edukacije o ženskim ljudskim pravima.
