Memorijalni centar Srebrenica i ove je godine, treći put zaredom, objavio “Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici 2023”, istraživački dokument kojim je zabilježeno 90 slučajeva negiranja genocida u Srebrenici. Istraživanje je obuhvatilo period od godine dana, od svibnja 2022. do svibnja 2023. godine i obuhvaća objave medija na internetu i izjave javnih osoba u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori koje negiraju, minimiziraju, relativiziraju ili na bilo koji drugi način manipuliraju činjenicama o genocidu u Srebrenici.
U ljeto 2021. godine visoki predstavnik Valentin Inzko bonskim je ovlastima uveo dopunu Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine. Donesenim izmjenama sankcionira se veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
Činjenica je da je, bez obzira na usvojene dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine iz jula 2021. godine, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i veličanje presuđenih ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini umanjeno, ali i dalje prisutno u značajnom obimu. Iako je Zakon dvije godine na snazi još nije podignuta niti jedna optužnica protiv negatora genocida, bez obzira na desetine podnesenih krivičnih prijava, navodi se u Izvještaju.
Autori navode da je primjenom kvantitativne analize identificirano 90 slučajeva negiranja u javnom, odnosno medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. U usporedbi s prošlogodišnjim izvještajem u kojem su zabilježena 693 slučaja negiranja genocida, primjećuje se smanjenje broja slučajeva. Važno je napomenuti da kvantitet zabilježenih objava nije jedini ključni indikator svijesti društva o genocidu u Srebrenici.
Također, negiranje genocida u najvećoj mjeri zabilježeno je kroz aktivno poricanje u 53 slučaja, relativizaciju u 26 slučajeva, podršku počiniteljima u 9 slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida u 2 slučaja. U toku monitoringa, vidljivo je da se najveći broj slučajeva negiranja genocida dešava u mjesecu julu kada se obilježava godišnjica i komemoracija žrtvama genocida.
Osim navedenih primjera, Izvještaj prepoznaje negiranje genocida i u samom javnom prostoru – kroz grafite, poruke te nazive javnih ustanova i ulica.
