U Šibeniku će se od 23. do 25. svibnja održati ovogodišnji Philea forum u organizaciji Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Bit će to prilika da više od 40 organizacija civilnog društva koje djeluju u Hrvatskoj, u raznolikom i uključivom prostoru, prošire dijalog o tome kako oblikovati Europu okrenutu budućnosti, iz međunarodne, regionalne i lokalne perspektive.
Europa danas nije samo geografski pojam već je prostor povezan zajedničkim idealima, vrijednostima i načelima njenih stanovnika. Često ih opisujemo kao “europske vrijednosti”, “europske standarde ili načela” ili čak način života definiramo kao “europski”, misleći pri tome na željenu kvalitetu života koju želimo postići ili zadržati. Ono što podrazumijevamo pod tim vrijednostima zasigurno su društvena pravda, demokracija i jednakost, visoki stupanj zaštite manjinskih i ljudskih prava, rodna ravnopravnost, očuvanje klimatskih uvjeta i visoki ekološki standardi. Postavlja se pitanje je li ih moguće ostvariti bez filantropije, odnosno je li moguće zaštititi ih u situacijama kada su ugrožene?
Filantropija ima značajnu ulogu u zaštiti ljudskih prava, očuvanju stečevina civilizacije i života na Zemlji, a najčešće to čini kroz organizacije civilnog društva koje, primjerice potiču dijalog između vlasti, javnih institucija i civilnog društva s ciljem njihove zaštite. Pojedine organizacije pružaju podršku ljudima koji su ugroženi, pravne usluge i savjete, potiču promjene u kulturi i društvenim normama, promoviraju zakonodavne promjene, vrše pritisak na vlasti da ih provode, provode umjetničke i kulturne projekte i educiraju javnost.
Više od 700 članova europske filantropske zajednice okupit će se u Šibeniku, deset godina nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kako bi procijenili na koji način mogu sudjelovati u radu nevladinih organizacija na ovom prostoru, ponajprije financijskom potporom, pod devizom Europa kakvu trebamo, za svijet kakav želimo.
Među hrvatskim organizacijama za ljudska prava, onima iz područja demokratizacije i mladih na Philea forumu 2023 će sudjelovati i Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, a prezentaciju svoga rada i programa imat će na tvrđavi sv. Ivana. Ova nevladina organizacija radi na promicanju i zaštiti prava romske zajednice s posebnim naglaskom na romski jezik i kulturu. Zagovara jednak pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju, a zajedno sa saborskim zastupnikom i osnivačem udruge Veljkom Kajtazijem inicirala je proglašenje dva nacionalna romska praznika – Svjetskog dana romskog jezika 5. studenog i Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu/ Samudaripena 2. kolovoza, koje je priznao i Hrvatski sabor. Intenzivno radi na uređenju romskih naselja, uklanjanju ilegalnih odlagališta otpada i postavljanju infrastrukture, gradnji društvenih domova i višenamjenskih sportskih igrališta. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održano je prvo predavanje na romskom jeziku, a u spomen na to predavanje postavljena je prva dvojezična ploča na hrvatskom i romskom jeziku, osnovan je studij Romistike u sklopu Odjela za indologiju i dalekoistočne studije, a zatim su uvedena i dva izborna predmeta: Romski jezik 1 i 2 te Književnost i kultura Roma. U suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Povjerenstvom za UNESCO, SRRH “KALI SARA” je 2015. godine pripremio projekt za proglašenje Svjetskog dana romskog jezika dijelom nematerijalne svjetske baštine. Medijskom centru “KALI SARE” uz portal i časopis Phralipen priključio se i Radio Kali Sara Hrvatska. Otvoreni su Romski edukacijsko-kulturni centar i Središnja knjižnica Roma u RH te je izgrađen Romski memorijalni centar Uštica i spomen područje Zid boli, a u tijeku su pripreme za izgradnju Europskog sportskog i kulturnog centra u Istri. U suradnji sa saborskim zastupnikom Kajtazijem SRRH “KALI SARA” inicira i zakonodavne promjene putem amandmana na zakonske odredbe, predlaže promjene odluka zakonodavnog tijela i jedinica lokalne samouprave, primjerice o učeničkim i studentskim stipendijama te druge odluke i akte od značaja za romsku zajednicu u Hrvatskoj.
Aktivnosti organizacija civilnog društva i međusektorske teme bit će podloga za razgovor među sudionicima filantropske zajednice koja će u sklopu Philea foruma posjetiti Hrvatsku, a čitav program strukturiran je kroz četiri funkcionalna smjera, strategiju, alate, suradnju i relevantne podatke odnosno informacije.
