Europski sud naredio desegregaciju romske škole u Mađarskoj

Foto: pixabay.com

Krajem ožujka Europski je sud za ljudska prava donio presudu protiv Mađarske zbog rasne segregacije romske djece u osnovnoj školi Jókai Mór u mađarskom gradiću Piliscsabi. Sve je započelo kada se romski učenik Imre Szolcsán koji je pohađao školu žalio na segregaciju i loše podučavanje. Kako navodi ERRC, nakon što je zahtjev za premještaj u nesegregiranu lokalnu školu odbijen, iako je učenik tvrdio da će u toj školi dobiti prikladnije obrazovanje s obzirom na njegove blage teškoće u učenju (oštećeneje sluha), iznio je svoj slučaj pred domaćim sudom uz potporu Zaklade Šansa za djecu, a kasnije i pred Europskim sudom za ljudska prava (ECtHR) uz potporu Europskog centra za prava Roma (ERRC). Sud je utvrdio da je njegovo pravo na obrazovanje povrijeđeno zajedno s njegovim pravom na nediskriminaciju, a kao rezultat Mađarska ima za obavezu desegregirati školu kao i platiti odštetu učeniku u iznosu od sedam tisuća eura.

Školu Jókai Mór pohađala su gotovo isključivo romska djeca, iako, prema navodima učenika, Romi čine samo oko 4 posto ukupnog stanovništva Piliscsabe. Prema podnositelju zahtjeva, nastavni plan i program koji se podučavao u školi Jókai Mór bio je loš, materijalni i ljudski uvjeti nedovoljni te podaci o obrazovanju iz 2013. pokazuju da je manje od 10 posto učenika koji su završili osmogodišnje osnovno obrazovanje u školi Jókai Mór nastavilo školovanje u srednjoj gimnaziji, navodi se u odluci Suda.

Segregacija romske djece u obrazovnom sistemu, nažalost, još uvijek oslikava realnost, a novi slučajevi se i u drugim europskim zemljama otvaraju pred sudovima. Još 2015. godine Europska Komisija upozorila je Slovačku zbog diskriminacije školske djece romske nacionalnosti, a prošle godine je Europski sud odlučio i o slučaju rasne segregacije u školi Naim Frasheri u Korçi u korist podnositelja zahtjeva. Tako je i u slučaju Szolcsán protiv Mađarske Sud utvrdio da se nikakva razlika u postupanju koja se isključivo ili u odlučujućoj mjeri temelji na etničkom podrijetlu osobe ne može objektivno opravdati u suvremenom demokratskom društvu izgrađenom na načelima pluralizma i poštivanja različitih kultura.

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime