Predstavljanje publikacije Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske održano je u utorak, 14. ožujka 2023, u Kući Europe Zagreb u organizaciji Ureda potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske Anje Šimprage koja se uvodno i obratila prisutnima koja je istaknula da se nacionalne manjine u javnom prostoru često spominju kao kulturna prednost i bogatstvo naše domovine. Nažalost, prečesto se svjedoči da se u medijima predstavljaju kroz negativne stereotipe i da ih se nastoji prikazati kao društvenu prijetnju, pri tome zanemarujući veliki doprinos koji su nacionalne manjine dale u razvoju suvremene Hrvatske i današnjeg demokratskog i multikulturnog društva. Za izgradnju uključivog, prosperitetnog i demokratskog društva važno je kroz obrazovni sustav mladima osvijestiti vrijednosti multikulturnoga društva i prepoznavanja različitosti kao bogatstva, a ne tereta ili prijetnji u društvu, izjavila je Šimpraga. Navedenu Analizu predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima RH proveo je tim Dejana Stjepanovića sa Sveučilišta u Dundeeju iz Ujedinjenog Kraljevstva koji je predstavio metodologiju i ključne zaključke provedenog istraživanja. Stjepanović je naveo da je istraživanje pokazalo da postoji značajan napredak oko predstavljanja nacionalnih manjina prije svega u udžbenicima povijesti i geografije, a u odnosu na rezultate ranijih studija. Tijekom prezentacije rezultata istraživanja Stjepanović se osvrnuo na mađarsku, romsku, srpsku i talijansku manjinu.
Za romsku nacionalnu manjinu istaknuo je da je predstavljanje u udžbenicima, što se tiče osoba, nerelevantno u kontekstu hrvatske povijesti i/ili teritorija. Često se navode Romi izvan Hrvatske poput Djangoa Reinhardta, Charliea Chaplina i Pabla Picassa. Prema zaključcima analize potrebno je napraviti dodatnu kvalitativnu analizu i moguću reviziju popisa značajnih ličnosti romske nacionalne manjine. Od ukupnih svih opažanja njih 78 je vezano za romsku manjinu. Njih 36 odnose se na osobe, ali je bitno naglasiti da se nijedna od navedenih ne dovodi u direktnu vezu s Hrvatskom, odnosno, radi se o Romima izvan Hrvatske. Od bitnih događaja za Rome spominju se Porajmos i Samudaripen u udžbenicima povijesti za 8. razred i 4. razred gimnazije, ukupno 4 opažanja. Ostalo su kolektivitetne reference. Kod Roma se slično kao i kod Srba, ali u još većem postotku (42 posto) izostavlja spominjanje romskog nacionalnog identiteta.
U raspravi o istraživanju, publikaciji i daljnjim preporukama za unapređenje uključivanja tema važnih za nacionalne manjine u udžbenike i kurikularne dokumente Republike Hrvatske, sudjelovali su, uz profesor Stjepanovića, Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine, profesor Nebojša Blanuša sa Fakulteta političkih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu i Nina Čolović, voditeljica Odjela za obrazovanje Srpskog narodnog vijeća.
Predstavljena publikacija je nastala u sklopu Operativnog programa za zaštitu i unapreeđenje postojeće razine prava svih nacionalnih manjina, u sklopu mjere 2.2. Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, definirana je aktivnost 2.2.13. kojom se Vlada Republike Hrvatske obvezuje izraditi analizu obrazovne politike u odnosu na doprinos pripadnika nacionalnih manjina hrvatskoj politici, kulturi, umjetnosti, gospodarstvu, znanosti i društvu. Cilj iste je da se u budućoj reformi obrazovnih programa značajna imena pripadnika nacionalnih manjina u hrvatskoj povijesti, kao i datumi i činjenice koje su vezane za njihov doprinos, uključe u kulturnu, obrazovnu i drugu politiku.
Rezultati provedenog istraživanja prezentirani u publikaciji Analiza predstavljanja nacionalnih manjina u udžbenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske predstavljaju početnu točku kojom se želi potaknuti raspravu o sadržajima vezanima uz nacionalne manjine u hrvatskom obrazovnom sustavu, ukazati na pojedine izazove, ali i primjere dobrih praksi na kojima je poželjno razvijati modele obrazovanja o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj.
