U Kući Europe dana 6. veljače 2023. godine predstavljeni su rezultati Istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije koje je provela Pučka pravobraniteljica. Ovo je četvrti ciklus istraživanja koje institucija provodi od 2009. godine kako bi se dijakronijskom komparacijom rezultata pratili i adresirali društveni trendovi koji doprinose diskriminaciji određenih skupina te utvrdilo je li diskriminacija u porastu ili padu. Rezultate istraživanja predstavila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter koja je svoje izlaganje započela nalazom kojeg podupire posljednje kvantitativno istraživanje, prema kojem je čak 27,8 posto sudionika istraživanja izjavilo da su barem jednom bili diskriminirani, što je najveći zabilježeni skok u četrnaest godina otkad se provodi istraživanje.
Važno je za početak predstaviti osnovne rezultate, a jedan od relevantnijih je onaj da unatoč tomu što je u ovom istraživanju zabilježena najviša stopa ukupne diskriminacije, vidljive su neke polagane pozitivne promjene. U padu su predrasude u stavovima prema azilantima, osobama s duševnim smetnjama, LGBTQ+ osobama i starijim osobama. Smanjio se broj onih koji smatraju da ne bi trebalo zapošljavati azilante, kao i onih koji navode kako se bi se osjećali neugodno da saznaju kako im je kolega ili susjed gej ili lezbijka, rekla je Einwalter i dodala: Ipak, ima i negativnih promjena. Najznačajnija je negativna promjena da više ljudi ima predrasude prema Romima. Oni su najdiskriminiranija skupina prema kojoj su sudionici istraživanja izražavali najveću socijalnu distancu. Stav da većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi godine 2016. imalo je 48 posto ispitanika, a danas taj stav dijeli njih 55 posto.
U posljednjih šest godina, prema potonjem istraživanju, negativan stav društva prema Romima ima 7 posto više osoba od ukupno ispitanog uzorka.
Einwalter je također istaknula kako je pored činjenice da su Romi najdiskriminiranija skupina u društvu zanimljiv indikator i taj da su ispitanici Rome procijenili kao skupinu koja se suočava s najviše diskriminacije čime se indirektno potvrđuje da su ispitanici svjesni kako diskriminacija, više ili manje, pogađa određene skupine. Romi su društvena skupina prema kojoj se iskazuje naviše predrasuda, stoji u Istraživanju. Polovina građana smatra da Romi žive od socijalne pomoći, dok njih 25 posto smatra da bi zapošljavanje Roma u uslužnim djelatnostima odbilo potencijalne klijente. Također, četvrtina ispitanih navela je da bi im u vlastitom poduzeću bio problem zaposliti Rome. Vrijedan podatak za komparaciju je onaj da se smanjio broj (s 33 posto na 22 posto prema zadnjem istraživanju) onih koji smatraju da ne bi trebalo zapošljavati azilante, dok je u isto vrijeme porastao broj onih koji smatraju da ne bi zaposlili pripadnika romske nacionalne manjine. Prema istraživanju Second European Union Minorities and Discrimination Survey (EU-MIDIS II) Roma – Selected findings iz 2016. godine, više od polovice, odnosno 62 posto članova romskih kućanstava je nezaposleno, a udio plaćenog rada u Hrvatskoj, od samo deset posto, je najniži među istraživanim državama članicama Europske Unije. Uzmu li se u obzir ovi podaci, razvidno je da postoji korelacija između predrasuda i diskriminacije prilikom zapošljavanja, kao i da negativan društveni stav prema Romima generira njihovu diskiminaciju na tržištu rada i posljedično dovodi do siromaštva i ekonomske deprivacije romske populacije. Indikativan je i korespondira s podatkom Istraživanja pučke pravobraniteljice prema kojem se najviše diskriminacije događa u području rada i zapošljavanja, čak 53 posto, a slijede ga pravosuđe, mediji, obrazovanje, postupanje policije, socijalna skrb i zdravstvena zaštita.
Rezultati pokazuju da najviše diskriminiraju pojedinci i poslodavci, a potom mediji i državne institucije, no Einwalter je upozorila da takvi rezultati navode na pogrešan zaključak te kada bi se rezultati grupirali, oni bi ukazivali da se najviše diskriminacije događa od strane državnih institucija. U kategoriji pojedinaca, najvišu socijalnu distancu, odnosno najviše stereotipa i predrasuda prema različitostima imaju starije osobe niže obrazovne razine iz ruralnih područja, dok najmanje predrasuda prema različitosti gaji mlađa populacija iz urbanih sredina i višeg obrazovnog stupnja. Ovaj rezultat nam ujedno govori na čemu treba raditi i kakvim se ciljanim kampanjama i obrazovnim aktivnostima treba boriti protiv stereotipa i predrasuda koji idu u negativnom smjeru, istaknula je Einwalter aludirajući da je osvještavanje mlađih generacija još u primarnom obrazovanju ključno za promjenu negativne društvene klime prema različitostima.
U svom izlaganju, pučka pravobraniteljica posebno se osvrnula na položaj Roma u hrvatskom društvu. Petina građana smatra da su Romi najčešće žrtve diskriminacije u Hrvatskoj i zato bih iskoristila priliku i istaknula preporuke koje smo dali u posljednjem Izviješću. Predložili smo da državna tijela unutar svojih nadležnosti planiraju dodatne aktivnosti koje će doprinijeti ostvarenju ciljeva iz Nacionalnog plana za uključivanja Roma, da se Rome uključi i u naredni Akcijski plan, ali i da Vlada osnuje lokalne multisektorske timove koji bi izravno i koordinirano djelovali u romskim zajednicama, posebice u izdvojenim romskim naseljima, u cilju njihove učinkovitije integracije i suzbijanja diskriminacije. Također, apelirali smo na Ministarstvo znanosti i obrazovanja da izradi analizu problematike segregacije romske djece u školama i sastavi plan za njihovo uključivanje. Sve su to itekako relevantne preporuke kada pogledamo rezultate istraživanja.
Pitanju etničkog siromaštva romske zajednice u Hrvatskoj posvetila se i magistrica socijalnog rada Klaudija Kregar Orešković, savjetnica u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. U svom intervjuu za Katoličku Tiskovnu Agenciju istaknula je neke od životnih okolnosti koje doprinose permanentnom siromaštu Roma, a koje su u sprezi s diskriminacijom, socijalnim isključivanjem i degradacijom Roma u svim područjima života, a koje sada iznova detektira i aktualno Istraživanje pučke pravobraniteljice.
Koegzistencija permanentnog siromaštva, lošijih životnih okolnosti i diskriminacija radi predrasuda i stereotipa prema romskoj populaciji, uzroci su koji romsku nacionalnu manjinu drže u višedimenzionalnoj deprivaciji, a poražavajući rezultati Istraživanja alarm su za uvođenje sustavnih promjena u cilju poboljšanja života hrvatskih Roma.
