Dana 31. siječnja 2023. godine održana je 14. sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2024. godine, tijekom koje se raspravljalo o pravu pripadnika romske nacionalne manjine na dvojezičnost u općini Orehovica u Međimurskoj županiji.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine u općini Orehovica od ukupno 2720 stanovnika, njih 916 je pripadnika romske nacionalne manjine, odnosno 33,68 posto, čime je ispunjen preduvjet za dvojezičnost. Posljednjih smo mjeseci vidjeli mnogo medijskih natpisa o ovoj tebi, stoga je saborski zastupnik Veljko Kajtazi za ovu sjednicu predložio raspravu oko prava romske zajednice. S obzirom na potrebu uključenosti svih nadležnih oko realizacije dvojezičnosti, na sjednicu su pozvani predstavnici iz Ministarstva pravosuđa i uprave, rekla je predsjednica Povjerenstva Ana Šimpraga, otvorivši raspravu.
Prvi se za riječ javio saborski zastupnik Veljko Kajtazi navodeći kako su Romi ostvarili pravo na dvojezičnost, a ta je informacija odjeknula i u medijima, a potom i dodao: Nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave očitovalo se i dostavilo upute općini Orehovica da se upusti u pripremu za provedbu ove zakonske obaveze, naglašavam, obaveze koja proizlazi iz Ustavnog zakona. Konkretnih pisanih očitovanja općine zasad nije bilo. Budući da je vijest pokrenula nekonstruktivne rasprave ispunjene dezinformacijama, inzistirao sam da se sastanemo na ovoj razini da bismo o ovoj temi raspravili javno i transparentno. Iako poštujem da svi imamo svoje mišljenje, smatram da se zakon, a posebno onaj ustavni, mora provoditi. Moj stav se može sažeti u dvije točke. Prva je, poštivanje zakona, a druga, dijalog oko načina provedbe, odnosno konzumacije prava na dvojezičnost. To su točke od kojih, kao zastupnik i predstavnik romske nacionalne manjine, ne mogu odustati.
Predstavnica Ministarstva pravosuđa i uprave Mirela Balint informirala je prisutne o dopisu ministarstva upućenom Općini Orehovica u kojem je naglašeno da se dvojezičnost na ovom području mora uvesti, ali izbor hoće li ploče biti na jeziku Roma Bajaša ili na romani chibu, službenom jeziku Roma, ostaje na odluci Općine kao jedinici lokalne samouprave. Neosporno je da dvojezične ploče moraju realizirati i prvi korak u tome je da se statutom propišu zajamčena prava, rekla je Balint u ime Ministarstva pravosuđa.
Zastupnik Boris Milošević govorio je o ovoj temi iz perspektive svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Ova tematika važna je za sve nacionalne manjine, posebno za one koje ostvaruju to pravo, a njih nema puno, rekao je Milošević i dodao: Jedna od tih je srpska nacionalna manjina koja pravo na dvojezičnost ostvaruje u 20 jedinica, potom Talijani i Česi u samo jednoj jedinici, a mađarska i slovačka nacionalna manjina koje su do ovog popisa stanovništva imale pravo na dvojezičnost u jednoj jedinici, to su pravo izgubile. Ovi podaci govore da je prag od jedne trećine visok, a i preporuka Vijeća Europe je da se on snizi. Tamo gdje se to pravo ostvaruje, važno je da se to pitanje uredi statutima jedinica lokalne samouprave. Kad govorimo o romskoj nacionalnoj manjini na području općine Orehovica, vrlo je važno da se ostvari dijalog s Općinom kako bi manjina to pravo i konzumirala. Državi su po tom pitanju ograničene ovlasti, a općinsko vijeće ključno je tijelo koje mora donijeti i izglasati statut, što ono čini sporo i neučinkovito. U suprotnom, država bi mogla ići u kažnjavanje, no pitanje je koliko je takva mjera kontraproduktivna. Ono što je važno je ostvariti dijalog s Općinom i općinskim vijećem kako bi vidjeli koji sve načini uređenja i modela dvojezičnosti odgovaraju cilju poštivanja zakona.
Članica Povjerenstva i predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” Suzana Krčmar s razočaranjem je komentirala odsudstvo predstavnika Općine Orehovica.
Na današnjoj sjednici Povjerenstva bile su prisutne sve institucije uključene u rješavanje pitanja dvojezičnosti, izuzev predstavnika općine Orehovica koji su bili pozvani, ali se iz ovih ili onih razloga, nisu odazvali. To su doista dobre namjere i žao mi je što Općina za to nema razumijevanja. Ne radi se o tome hoće li ploče biti ispisane na bajaškom ili romani chibu, već o tome da romska zajednica u Orehovici na njih ima pravo. Time bi poslali jednu sjajnu poruku svijetu. Onu da je Hrvatska, a time i samo Međimurje, jedna tolerantna sredina u kojoj se poštuje različitost i ostvaruje razumijevanje između romske nacionalne manjine i pripadnika većinskog stanovništva. Hrvatska svoju otvorenost pokazuje brojnim programima u cilju uključivanja pripadnika nacionalnih manjina u društvo, a tako bi mogla i općina Orehovica. Srećom, ispred Općine već se vijori romska zastava, pa zašto ne bi stajala i dvojezična ploča. Općina time samo može profitirati i postati europski primjer harmonične koegzistencije različitosti.
U dosadanjim očitovanjima Općina Orehovica je navodila da je problem realizacije postavljanja ploča definiranje drugog jezika, no romski predstavnici ističu kako prepreka nema budući da su izrazili svoju želju da ploče budu trojezične, što znači da pored hrvatskog jezika trebaju uključivati romani chib, kao i jezik Roma Bajaša. Predstoji da se Općina Orehovica organizira kako bi prilagodila postojeći ili donijela novi statut nužan za provođenje projekta postavljanja dvojezičnih ploča i time omogućila realizaciju Ustavnog prava na terenu.
