U ponedjeljak, 9. siječnja 2023, Europska komisija izdala je Priopćenje o procjeni nacionalnih strateških okvira za Rome (NSFR). Ovu procjenu koristit će države članice kao osnovu za provedbu mjera svojih nacionalnih strateških okvira za Rome kao i za daljnji razvoj aktivnosti u područjima koja zahtijevaju poboljšanje i doprinos uspješnom postizanju zajedničkih ciljeva na razini EU-a za 2030. godinu.
Strateški okvir EU-a za Rome predložio je da svi NRSF-ovi uključuju neke zajedničke značajke, usredotočujući se na jednakost, sudjelovanje i različitost, kombinaciju usmjeravanja i ciljanih aktivnosti te poboljšano postavljanje ciljeva i prikupljanje podataka. Kako bi se te značajke primijenile u praksi, sve su države članice pozvane da u svoj NRSF, kao minimalnu obvezu, uključe elemente, koji se također odražavaju u Preporuci Vijeća poput postavljanja polaznih linija i ciljeva prema općim ciljevima EU-a kako bi se odrazila raznolikost Roma, borbe protiv antiromizma i diskriminacije, osiguranje socio-ekonomske uključenosti marginaliziranih Roma, dodjeljivanje namjenskog proračuna i stvaranje mehanizama za provedbu, izvješćivanje, praćenje i evaluaciju napretka, uključivanje romskih i proromskih organizacija civilnog društva, resornih ministarstava, tijela za jednakost i drugih aktera u sustavan proces konzultacija i suradnje, promicanje aktivnog sudjelovanja organizacija civilnog društva u kreiranju politika te u procesima nacionalne i EU platforme te davanje potrebnog mandata, resursa i osoblja Nacionalnoj kontaktnoj točki za Rome (NRCP) i jačanje njihove uloge, uključujući reformu nacionalnih romskih platformi.
Osam država članica, među kojima je i Hrvatska, uključilo je u svoje NRSF zajedničke značajke i minimalne obveze predložene u Strateškom okviru EU za Rome. Mnoge države članice slijedile su preporuku o dopuni minimalnih obaveza onim dopunskim, a koje se tiču životnih uvjeta Roma, transnacionalne mobilnosti ili problema povezanih sa službenom dokumentacijom. Uz to, sedam država članica s populacijom Roma iznad 1 posto ukupnog stanovništva, uz dodatak Hrvatske, podnijele su NRSF-ove s popratnim planovima za sprječavanje i borbu protiv diskriminacije i rješavanje antiromizma i antiromskih predrasuda i stereotipa.
Iako se teme socijalne uključenosti, nacionalni politički programi i financiranje, pristupi usmjerenja na smanjenje siromaštva i socijalne uključenosti, kao i pristup obrazovanju i zaštita djece povezuju s mjerama usmjerenima na romsku zajednicu, u mnogim slučajevima nisu jasno opisane mjere u kojima će sami Romi imati koristi od istih. Isto tako rješavanje intersekcijske i višestruke diskriminacije na svim osnovama ranjivosti uključeno je samo u neke NRSF-ove.
Komisija tako pozdravlja napore država s manjim brojem romskog stanovništva koje su postavile nacionalne ciljeve koji odgovaraju ciljevima na razini EU-a, poput Hrvatske, ali ističe i Rumunjsku kao zemlju s brojnijom romskom populacijom koja je propustila to učiniti. S druge strane, neki primjeri obećavajućih praksi uključuju primjenu pravnih alata za borbu protiv diskriminacije i govora mržnje u Francuskoj te usvajanje Zakona o anticiganizmu u Rumunjskoj.
U slučaju obrazovanja obećavajuće prakse pruža Nizozemska koja daje na raspolaganje školske subvencije od 1 milijun eura godišnje za potporu školama s romskom djecom. Finsko nacionalno savjetodavno vijeće za pitanja Roma pregledava sadržaje obrazovnih materijala koji se tiču Roma i daje smjernice i prijedloge za te sadržaje dok poljska vlada daje poticaje lokalnim vlastima za daljnje povećanje broja romskih školskih medijatora. U području zapošljavanja obećavajuću praksu pruža Bugarska i njezina glavna aktivna politika tržišta rada usmjerena na mlade nezaposlene osobe ispod 29 godina, među kojima su i Romi. Litva pruža još jedan primjer, budući da je usvojila mjere za promicanje i potporu poduzetništvu, uključujući skupine u nepovoljnom položaju poput Roma. Belgija provodi projekte Roma@work financirane putem ESF-a, koji pomažu Romima koji traže posao kroz obuku i treniranje. Kada je riječ o stanovanju Izvješće navodi nekoliko pozitivnih primjera poput onog u Njemačkoj u koji su uključene lokalne vlasti, francuskog plana za postizanje potpunog čišćenja slamova do 2030, Slovenije koja mapira i legalizira naselja kako bi poboljšala njihovu infrastrukturu i Švedske koja je izradila materijal sa uputama za podizanje svijesti stanodavaca o položaju Roma na tržištu stanovanja i za borbu protiv diskriminacije. Tu se ističe i Housing First Romodrom23 u Češkoj, koji se bavi beskućništvom i stambenom uskraćenošću osobama romskog podrijetla koje su socijalno isključene ili im prijeti društvena isključenost.
Cilj borbe protiv antiromizma zastupljen je i u cijeloj regiji Zapadnog Balkana.
