Treći Kongres mladih Romkinja i Roma održan od 30. rujna do 2. listopada 2022. godine u Zadru, pokazao je da mladi traže prostor u kojem će se čuti njihov glas te da itekako dobro prepoznaju probleme u romskoj zajednici i širem društvu, da vide nedostatke u društvenim politikama koje se na njih odnose i da žele sudjelovati u pronalaženju rješenja. Prije svega, oni su sami sudjelovali u izboru tema i predavača koje je Organizacijski odbor Kongresa uvrstio u agendu po kojoj se odvijao radni dio.
Prof. dr. sc. Aleksandar Racz sa Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu pripremio je predavanja Povijest Roma – tko smo i odakle dolazimo i Važnost obrazovanja za mlade Romkinje i Rome.
U svoja predavanja on je uveo i aktualne teme povlačeći paralele s današnjicom i navodeći suvremene primjere vezane uz položaj Roma u društvu, integraciju, političku participaciju i romstvo, čime je, kao i uvijek do sada, svojim predavanjima dodao dinamiku te su ih mladi sa zanimanjem pratili.
Sociologinja mr.sc. Suzana Kunac govorila je o Pogromu nad Romima kroz povijest s naglaskom na Drugi svjetski ratte o Političkoj participaciji Roma u kontekstu položaja i prava romske nacionalne manjine koja proizlaze iz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. Kunac je istaknula kako su upravo komunikacijske vještine i politička participacija bile nekako glavne teme ovog Kongresa te kako su one zaista važne, ne samo za rad u političkom prostoru već i za svakodnevicu, odnosno za naše svakodnevne odnose u zajednici.
Teorijski dio mladima je kroz praktične radionice i rad u grupama približila mr.sc. Andrijana Parić, a tematski su obuhvatile: Uvod u komunikacijske vještine i zašto su one važne u političkom procesu, Uvod u proces izbora za vijeća romske nacionalne manjine – prezentaciju procesa, prava, obaveza i odgovornosti, Osnove ponašanja u sukobu i vještinu transformacije sukoba te Osnove pregovaranja: interese/potrebe, stajališta, poruke, metode i ulogu treće strane. Željela sam mladim pripadnicama i pripadnicima romske zajednice približiti apstraktne pojmove političkih procesa koje oni nužno ne moraju poznavati, kao što ih ne poznaju ni mladi drugih nacionalnosti jer se u školama ne uče detalji tih procesa, a za romsku populaciju su oni itekako važni, rekla je Parić i objasnila: To je područje u kojem oni moraju djelovati kroz svoje političke predstavnike i politička tijela. Moraju se izboriti da budu članovi Vijeća romske nacionalne manjine općina, gradova i županija. Predavanjima i radionicama koje sam održala u sklopu Kongresa nastojala sam im teorijsko znanje približiti kroz praksu kako bi im pojmovi s kojima će se susretati, poput vijeća, političke participacije, zagovaranja interesa i slični, postali bliski i ‘probavljivi’.
Svojim osobnim primjerima iz prakse saborski zastupnika Veljko Kajtazi mladima je približio političko iskustvo i važne komunikacijske vještine za uspješno političko vodstvo.
Organizacijom i radom na ovom Kongresu mladi su pokazali da su sposobni sami organizirati ovako značajno događanje, izabrati teme i predavače i onda aktivno sudjelovati u programu koji su oni za njih pripremili. Sretan sam što sam imao prilike sudjelovati i prenijeti im svoja iskustva iz političke prakse i svoje komunikacijske vještine, rekao je saborski zastupnik Veljko Kajtazi. Tijekom svog predavanja istaknuo je kako je politika zanat koji se poput svih ostalih zanata uči kroz praksu, te da su ideali i ciljevi toliko vrjedniji koliko su realizirani. Stoga, potrebna je upornost, dosljednost i otvorenost za učenje novih znanja i vještina, rekao je Kajtazi.
Konceptualizacija kongresne strategije završila je zaključnom vježbom simulacije političkog procesa izbora za Vijeća romske nacionalne manjine, a započela je prvog dana panelima s gostima Nenadom Brkićem, Anitom Dalipi i Tefikom Mahmutom te razgovorom s članovima Organizacijskog odbora Kongresa Anesom Šabani, Ardijanom Gašijem, Leom Oršuš, Mirvetom Gaši, Talitom Jašarevski i Senadom Bajrićem. Ovi mladi romski aktivisti su i ovim Kongresom još jednom pokazali svoje organizacijske sposobnosti te razumijevanje u pristupu svojoj dobnoj zajednici u smislu prepoznavanja potreba i izazova te pružanja podrške vlastitim iskustvom i primjerom, a što se vidjelo već na prvom panelu – Café-u s članovima Organizacijskog odbora.
Prepoznavanje kapaciteta među mladima važno je da se krene još snažnije s uključivanjem djece i mladih u obrazovni sustav te da se u potpunosti funkcionalnim učini pristup zdravstvenim uslugama, socijalnim beneficijama i mogućnostima zapošljavanja. Njihov potencijal treba iskoristiti ne samo za pružanje novih vrsta inicijativa za politički i gospodarski razvoj njihovih zajednica, već i za uvođenje raznolikosti i izbjegavanje homogenih struktura te otvaranje cjelokupnog društva za osobe s različitim pozadinama.
