Početak godine obilježen je povijesnim događajem za Republiku Slovačku. Dana 1. siječnja 2023. godine svečano je proslavljena 30. obljetnica neovisne Slovačke Republike tijekom koje je aktualna predsjednica Zuzana Čaputová odlikovala desetke zaslužnih pojedinaca. Među onima koji su se istaknuli u borbi protiv totalitarističkih režima, našlo se i dvoje eminentnih ličnosti romskog podrijetla, Ľudovít Didi i Anna Koptová. Tom im je prilikom uručeno najviše državno odličje, orden Ľudovíta Štúra. Odličje se dodjeljuje od 1994. godine i jedno je od najprestižnijih slovačkih priznanja. Primaju ga isključivo slovački državljani radi zagovaranja demokracije i ljudskih prava, obrane i sigurnosti Slovačke Republike ili pak poradi svog iznimnog rada u području politike, gospodarskog razvoja države, znanosti, kulture, umjetnosti, obrazovanja, sporta te jačanje ugleda Republike Slovačke u inozemstvu.
Prema pisanju portala romea.cz, Ľudovít Didi posthumno je primio orden trećeg razreda kojim mu se priznaju zasluge u razvoju demokracije, promoviranju ljudskih prava i sloboda te njihovoj zaštiti. Didi je rođen u Púchovu u zapadnoj Slovačkoj kao izvanbračno romsko dijete koje je odrastalo sa svojom bakom i djedom. Radi permanentnog siromaštva u obitelji, dom je morao napustiti sa samo petnaest godina. Ipak, unatoč lošim okolnostima, uspio je završiti školu te počinje predavati na pragu svoje punoljetnosti. Kasnije je diplomirao na Pedagoškom institutu u Nitri te je i službeno postao kvalificirani predavač. Pogodne okolnosti za Didija nakon teškog odrastanja promijenile su se uslijed sovjetske invazije na Čehoslovačku 1968. godine. Ľudovít nije samo javno prosvjedovao, već i potpisao antikomunističku Povelju 77 i time postao prvi čehoslovački Rom potpisnik povelje. Radi njegovih antisovjetskih i antikomunističkih stavova koje je time izrazio, zabranjen mu je predavački rad, a ta je zabrana trajala sve do kraja komunizma, punih šesnaest godina. Tek 2007. godine dovršen je proces njegove političke rehabilitacije kada mu je Institut nacionalnog pamćenja dodijelio status “sudionika antikomunističkog otpora.” Nakon umirovljenja, posvetio se književnosti te time upisao u povijest slovačke književnosti kao autor prvog autentičnog romana o Romima. U svom autobiografskom romanu Příběhy svěcené větrem progovorio je o svijetu kojeg je duboko poznavao, onom romskom.
Anni Koptovoj kao ključnoj pokretačici pokreta za emancipaciju Roma, dodijeljen je orden Ľudovít Štúr drugog reda. Odlikovana je i radi iznimnog doprinosa u promicanju romske kulture i jezika u Slovačkoj i svijetu. Na njezin prijedlog 1992. godine, osnovano je prvo profesionalno slovačko romsko kazalište Romathan, a samo Ministarstvo kulture upravo je njoj povjerilo vođenje kazališta. Do 2002. godine, predstave Romanthana pogledalo je 325.666 gledatelja, od čega njih 137.799 u inozemstvu, stoji na njihovim službenim stranicama. Ono djeluje i danas te kontinuirano izvodi autorske predstave, a sama je Koptová kao voditeljica kazališta samoinicijativno na romski jezik prevela neka od poznatijih djela poput tragedije Krvava Svadba i mjuzikla Cigani lete u nebo. Nedugo nakon osnivanja romskog kazališta i njegovog uspjeha, posvetila se obrazovnim aktivnostima i promicanju kulturnih i edukativnih programa u romskim zajednicama diljem Istočne Slovačke. Pod njezinim je vodstvom izašao prvi broj romskog tjednika Romano ľil, a osnovala je i zakladu Dobre romske vile Kesaj (Dobrá romská víla Kesaj). Otvorila je i vodila privatnu školu Galaktica u Košicama te objavila prvi slovačko-romski rječnik, a pisala je i udžbenike za nastavu na romskom jeziku.
Koptova je bila i politički aktivna. Njezin životni put promijenilo je sudjelovanje na drugom Svjetskom kongresu Roma u Ženevi. Ondje je po prvi puta saznala da Romi imaju svoju himnu i zastavu te se ponukana time odlučuje pridružiti međunarodnom romskom pokretu. Nakon povratka s Kongresa, našla se na komunističkoj listi „neprijatelja naroda“, a tajna služba započinje istragu protiv nje i njezine obitelji nadzirući njihove aktivnosti sve do promjene političkog sustava 1989. godine. Nakon pada komunizma, postala je izabrana članica Narodne skupštine Slovačke za pokret Narod protiv nasilja. U konačnici, rezultat njezina iscrpnog parlamentarnog rada bio je dokument Republike Slovačke kojim su slovački Romi priznati kao nacionalna manjina. Anni Koptovoj radi tih je zasluga dodijeljena i nagrada za životno djelo Šaip Jusuf koja joj je uručena povodom Svjetskog dana romskog jezika 2013. godine.
I Koptovoj i Didijevu sinu koji je u ime oca primio nagradu, čestitao je opunomoćenik Vlade Slovačke Republike za romske zajednice Ján Hero, a važnost ovog događaja potvrđuju i uzvanici među kojim je bio češki predsjednik Miloš Zeman, austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen te poljski predsjednik Andrzej Duda.
