Godina 2022. za romsku je zajednicu bila vrlo plodonosna, primjerice u ostvarenju uvjeta za očuvanje i razvoj kulturnog identiteta. Iako objektivno, okolnosti u cijeloj Europi, a time i u Hrvatskoj nisu bile olakšavajuće, posebno jer je nakon pandemijske krize uslijed koronavirusa koja je trajala gotovo dvije godine trebao uslijediti period oporavka, na europskom tlu izbio je ratni sukob napadom Rusije na Ukrajinu. Romi su kroz projekte Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” postavili nove temelje za prosperitet i novu kulturnu eru svoga naroda u nadolazećem periodu.
Ulazak u Novu godinu već je krajem siječnja obilježilo otvaranje Romskog edukacijsko-kulturnog centra (REKC) i pokretanje Radija Kali Sara Hrvatska. Time se SRRH “KALI SARA” po prvi puta uključio u najveću hrvatsku muzejsku manifestaciju Noć muzeja koju je Hrvatsko muzejsko društvo simbolično otvorilo upravo javljanjem iz prostora REKC-a. Otvorenje je svojim prisustvom uveličao premijer Andrej Plenković koji je simbolično otvorio izložbu Tragovima romske kulture – Zaslužni među nama postavljenu u galerijskom prostoru i dao prvi intervju u studiju Radija Kali Sara. Tema izložbe bili su istaknuti romski umjetnici, znanstvenici, sportaši, aktivisti i političari koji su svojim radom i stvaralaštvom mijenjali tijek romske povijesti, rušeći pritom stereotipe koji prate njihov narod.
Povodom Međunarodnog dana žena 8. ožujka otvorena je izložba Emocije mlade romske umjetnice Talite Jašarevski. Izložbeni opus je uključio Talitine ranije radove nastale tijekom školovanja te radove nastale u posljednjih nekoliko mjeseci, a koje je autorica povezala s glazbom različitih žanrova koja ju je inspirirala tijekom slikanja. Stoga su posjetitelji razgledavajući izložbu koristili i svoje mobitele te putem QR koda, koji je postavljen uz svaku sliku, za puni doživljaj poslušali i skladbu.
Povodom Svjetskog dana Roma 8. travnja u Zagrebu je od 10. do 12. travnja 2022. godine održana velika međunarodna konferencija na temu “Romi kao indijska dijaspora – neraskidive veze”. Radni dio Konferencije odvijao se u četiri znanstvene sekcije kojima su obuhvaćene teme Stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu/ Samudaripen, Migracija Roma (u jugoistočnoj Europi), Romskog jezika i jezikoslovlja i Pluriperspektivnosti u proučavanju romske problematike. Na kraju Konferencije romski su predstavnici iz 17 zemalja svoje zaključke o tome da Romi trebaju biti priznati kao indijska dijaspora prezentirali u formi Deklaracije koju su verificirali svojim osobnim potpisima te kao poziv i molbu uputili indijskim institucijama, prije svega Vijeću ministara Unije, parlamentu i predsjedniku Republike Indije kao njenim najvišim institucijama.
Njegovanje kulture sjećanja važan je dio identiteta svakog naroda, a genocid nad Romima za vrijeme nacističkog režima godinama je bio zaboravljeni holokaust. Stoga je romska zajednica tijekom 2022. godine, pored Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida za vrijeme drugog svjetskog rata/ Samudaripena 2. kolovoza obilježila i druge značajne datume.
Povodom 77. obljetnice proboja posljednjih zatočenika logora Jasenovac tijekom kojeg je od njih 600 preživjelo samo 92, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković zajedno sa saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem posjetio je Romski memorijalni centar Uštica, Zid boli te Spomen-ploču na Romskom groblju. O stradanju Roma za vrijeme NDH, njihovom sakupljanju i deportaciji u koncentracijski logor Jasenovac sudbonosnog 19. svibnja 1942. godine razgovaralo se na tribini organiziranoj tim povodom u prostoru SRRH “KALI SARA”. Svoje su rezultate istraživanja predstavili renomirani povjesničari, Danijel Vojak i Hrvoje Klasić, zaključujući svoja izlaganja stavom da je ovo pitanje nedovoljno zastupljeno u javnom diskursu, ali i da manjak kulture sjećanja doprinosi društvenoj nevidljivosti i neosviještenosti ovog pitanja.
Na tom planu, pomak je učinjen potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju i suradnji između SRRH “KALI SARA” i Memorijalnog centra Srebrenica. Obje su se institucije time obvezale na suradnju u vezi održavanja kulture sjećanja na žrtve genocida, poduzimanje povijesnih istraživanja u cilju rasvjetljavanja ovog nedovoljno istraženog mračnog perioda hrvatske povijesti te uzajamno poštovanje. Početkom prosinca, Savez je tim povodom sudjelovao na Međunarodnom stručnom skupu arhivista u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari. U organizaciji humanitarne organizacije PAX Nederlands kojoj je 2017. godine dodijeljena Nobelova nagrada za mir, sastanku su prisustvovali ugledni stručnjaci iz polja arhivistike, povijesti, prava i suvremene arheologije pristigli iz različitih europskih zemalja.
U travnju je u Zagrebu, na Glavnom kolodvoru, a povodom Dana stradanja i junaštva židovskog naroda Jom hašoa, svečano otkriven spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima, što je još jedno spomen obilježje i na romske žrtve iz toga povijesnog perioda. U Hrvatskoj je također od 2020. godine do danas Centar za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust postavio 20 pločica tzv. kamena spoticanja u sjećanje na romske žrtve, međutim sve su češće dojave o njihovim devastacijama. Prvu dojavu Centar je primio u siječnju 2021. godine, a radilo se o kamenu spoticanja u Ambruševoj ulici u Zagrebu te 29. studenog iste godine kada je uništen kamen spoticanja posvećen Romu Branku Nikoliću kod Osnovne škole Granešina. U studenom 2022. godine u Ninskoj ulici u Sesvetama crnim je sprejom prekrivena pločica i ime Milana Šajnovića i kamen spoticanja posvećen obiteljima Jurković, Udorović, Šajnović i Tomaško. Te su obitelji odvedene iz Sesvetskih Sela u logor Jasenovac iz kojeg se više nisu vratile.
Povodom Svjetskog dana romskog jezika 5. studenog, u Hrvatskom saboru je održana središnja svečanost kojom je ujedno obilježena i deseta obljetnica od 2012. godine kada je upravo Hrvatski sabor, kao prvi parlament u svijetu priznao Svjetski dan romskog jezika. Tri godine kasnije, 2015. UNESCO je Svjetski dan romskog jezika proglasio nematerijalnom svjetskom baštinom. U Hrvatskoj su povodom ovog praznika održani Dani romske kulture bogati kulturnim događanjima. U Hrvatskom novinarskom domu organizirana je promocija knjige Veljka Kajtazija S riječi na djela u kojoj su sabrani gotovo svi njegovi, poglavito saborski govori, koje je održao za vrijeme četiri uzastopna saborska mandata, a koji pokazuju njegove osobne napore za poboljšanje položaja zajednice. Svoju je novu knjigu, ali i svoj autobiografski prvijenac Snovi jednoga Roma predstavio i u Puli, gdje je u Domu branitelja održana svečanost povodom SDRJ-a. U Romskom edukacijsko-kulturnom centru u Zagrebu otvorena je izložba bisti i statua nekolicine romskih velikana, a koja je inspirirana istoimenom izložbom portreta Tragovima romske kulture – zaslužni među nama koja je otvorena početkom godine. Održane su i književne večeri tijekom kojih je svoj književni opus predstavljao Jožek Horvat Muc, ujedno i ovogodišnji dobitnik Nagrade za životno djelo “Ferenc Stojka”, dok je dobitnik Nagrade za životno djelo “Šaip Jusuf” Neđatin Kamberovski, osnivač prvog romskog kulturno-prosvjetnog društva u Zagrebu i višegodišnji predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba. Uslijedilo je sudjelovanje SRRH “KALI SARA” na Interliberu, najvećem međunarodnom sajmu knjiga u Hrvatskoj. Bila je to još jedna prigoda da autor knjige S riječi na djela predstavi svoj rad široj publici kao i da “KALI SARA” predstavi dio bogatog izdavačkog opusa među kojima su Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik, Zbornici Svjetskog dana romskog jezika i Samudaripena, knjiga Romi u domovinskom ratu – I mi smo branili Hrvatsku, Romanipe – Iz sjene na svjetlo i druga vrijedna izdanja.
Kroz projekt “Obrazovane Romkinje – Osnažene romske zajednice!“, a koji je krenuo u veljači 2021. godine, tijekom 2022. su odrađene brojne projektne aktivnosti. Povodom Dana žena održana je tribina Položaj Romkinja u suvremenom hrvatskom društvu na kojoj se između ostalog govorilo i o važnosti obrazovanja u procesu postizanja njihove rodne ravnopravnosti i ekonomske neovisnosti. Također, predstavljen je priručnik Za moje zdravo odrastanje, a u kojem se objašnjava veza između rodnih normi i rodno uvjetovanog nasilja, na koji način tradicionalne rodne norme ograničavaju razvoj svih potencijala muškaraca i žena, kakve se promjene događaju tijekom adolescencije i tijekom trudnoće te druge značajne teme s kojima se djevojčice i djevojke susreću. Na tribini su sudjelovale i mlade romske studentice koje su ispričale svoja iskustva te koje su mladim Romkinjama uzor i primjer dobre prakse. Kraj 2022. godine obilježile su aktivnosti kampanje Obrazovane Romkinje – Jaka zajednica! u sklopu koje su održani okrugli stolovi u Osijeku, Čakovcu i Zagrebu na temu “Kako iz začaranog kruga siromaštva”, a u kojima su sudjelovali djevojčice i djevojke, njihovi roditelji, članovi Saveza Roma „KALI SARA“, predstavnici romskih udruga te predsjednici i predstavnici Vijeća romske nacionalne manjine općina, gradova i županija, obrazovne ustanove, centri za socijalnu skrb, institucije lokalne samouprave, pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i pravobraniteljica za djecu, te ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Treću godinu zaredom SRRH “KALI SARA” u suradnji s Organizacijskim odborom mladih organizirao je Kongres mladih Romkinja i Roma koji je održan u listopadu 2022. godine u Zadru. Temeljna premisa bila je mladim ljudima dati glas i prostor kako bi mogli izraziti svoje ideje i raspravljati o temama koje ih zanimaju, o problemima koji ih se tiču, o onome što oni vide kao nedostatke u društvenim politikama koje se odnose na njih te o eventualnim mogućim rješenjima, kako ih oni vide. Radni dio Kongresa obilježila su predavanja i radionice koje je Organizacijski odbor Kongresa uvrstio u agendu temeljem ankete provedene među mladim Romkinjama i Romima prije samih organizacijskih aktivnosti. Tako su na Kongresu sudjelovali izabrani predavači Aleksandar Racz, Andrijana Parić i Suzana Kunac za koje je evaluacija rada i rezultata nakon prijašnja dva održana Kongresa 2020. u Zagrebu i 2021. godine u Vrsaru pokazala da su im mladi dali najviše ocjene te da su zainteresirani za njihova predavanja i usvajanje novih znanja.
Rezultati popisa stanovništva provedenog 2021. godine, a koji su objavljeni tijekom 2022. godine, iz perspektive romske zajednice pokazali su pozitivne trendove. Romi su jedina nacionalna zajednica u Hrvatskoj čiji broj je rastao i u apsolutnim i u postotnim omjerima, te su treća nacionalna manjina po brojnosti nakon Srba i Bošnjaka. U pojedinim jedinicama lokalne samouprave broj Roma prelazi 10 posto, a u nekima i 30 posto, tako da će na idućim izborima puno više Roma biti izabrano za predstavnike na lokalnim razinama. U općini Orehovica romska nacionalna manjina u ukupnom broju stanovnika ima udio veći od 33 posto čime je ostvarila pravo na dvojezične ploče na državnim institucijama u općini i dvojezični naziv ulica. Nadalje, tri osnovne škole u Međimurju, OŠ Orehovica, OŠ Kuršanec i OŠ Mala Subotica od ove su školske godine 2022/23. uvele nastavu bajaškog jezika po modelu C – romski jezik i kultura.
Za ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske, temeljem provedenog postupka po javnom natječaju, ponovo je imenovan Alen Tahiri, kojem je novi četverogodišnji mandat započeo 6. studenog. Preuzimanjem ove odgovorne funkcije tijekom prvog mandata Tahiri je imao jasan plan za proširenje mogućnosti i pristupa ljudskim pravima za sve hrvatske građane te su u tom smislu bili usmjereni i projekti, a u ovom mandatu planira s nastavkom svih započetih, vrlo širokih procesa, kako unutar Republike Hrvatske tako i u brojnim međunarodnim organizacijama od Vijeća Europe do Europske komisije.
Doprinos Roma svjetskoj kulturnoj sceni popraćen je sudjelovanjem romskih umjetnika na Venecijanskom bijenalu koje ima 127 godina dugu povijest održavanja, a Romi su do 2022. bili predstavljeni tri puta 2007, 2011. i 2019. godine. Na 59. međunarodnoj umjetničkuoj izložbi Venecijanskog bijenala predstavljen je projekt umjetnika Eugena Raportorua pod nazivom Otmica iz Seraglia. Ova samostalna izložba predstavljena u suradnji sa skupinom romskih umjetnika i intelektualaca koji izložbu prate performansima, akcijama, feminističkim i znanstvenim intervencijama. Ovaj je projekt značio novu prekretnicu u europskoj povijesti umjetnosti i postignućima europskog romskog kulturnog pokreta. Također, u okviru Bijenala, a u sklopu Poljskog paviljona po prvi je puta predstavljena jedna romska umjetnica, Malgorzata Mirga – Tas, koja je time postala prva Romkinja u povijesti Bijenala koja je predstavljala neki nacionalni paviljon. Njezina umjetnička instalacija sastojala se od dvanaest tekstila velikog formata koji su se referirali na poznati ciklus alegorijske renesansne zidne slike iz Palače Schifanoia u Ferrari.
Godina 2022. započela je osnivanjem Radija Kali Sara Hrvatska, a u 2023. Radio kreće s novom programskom shemom u sklopu koje su četiri emisije govornog segmenta. Nevipe – informativni program koji slušateljima donosi vijesti, zanimljivosti i aktualna događanja, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 14 sati. U emisiji Perspektiva iz razgovora s gostima donose se različite perspektive o društveno važnim temama, osobnom iskustvu i životu, svakog utorka od 12 sati. Kroz emisiju Tragovima romske kulture slušatelji mogu upoznati romske velikane, znanstvenike, književnike, slikare, glazbenike, glumce, režisere, sportaše i političare, i njihova djela. I na kraju Pričaonica u kojoj se svaku večer od ponedjeljka do petka u 19.15 sati mogu poslušati najljepše dječje priče. Radio Kali Sara može se pratiti on line preko web stranice kalisara.hr ili se može skinuti aplikacija putem Google Playa za Android operativne sisteme ili preko IOS-a i App store-a za Apple uređaje.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
