U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 8. i 9. prosinca 2022. održan je Međunarodni stručni skup arhivista. Događaj je priređen u organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica i međunarodne humanitarne organizacije PAX Nederlands kojoj je 2017. godine dodijeljena Nobelova nagrada za mir. Sastanku su prisustvovali ugledni stručnjaci iz polja arhivistike, povijesti, prava i suvremene arheologije iz više europskih zemalja.
Okupljenima je prvi dan priređen obilazak Memorijalnog centra. Posjećeno je mezarje žrtava genocida koji su nad bošnjačkim narodom u Srebrenici počinili pripadnici jedinica Vojske Republike Srpske u srpnju 1995. godine. Zatim je posjećena sakralna komponenta Memorijalnog centra koja se nalazi u bivšoj Tvornici akumulatora, odnosno bivšoj Bazi nizozemskog bataljona UNPROFOR-a. U tom dijelu Centra obiđene su tematske izložbe, biblioteka i arhiv.
Sastanak je otvorio direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić s temom rezidencijalnog mehanizma međunarodnih krivičnih sudova, a koji se prema njegovom mišljenju ponašaju kolonijalistički. Njihovo dokumentarno i arhivsko nasljeđe trebalo bi biti dio bosanskohercegovačke kulture sjećanja, napomenuo je Suljagić. Prikazana je video prezentacija o istraživačkim projektima Memorijalnog centra s naglaskom na istraživanju lokacija staza takozvanog “Marša smrti”.
Prvi panel posvećen je ulozi arhiva u procesima tranzicijske pravde, posebno u potrazi za istinom i pravdom. Arhivist Charles Jeurgens sa Sveučilišta u Amsterdamu nadovezao se na temu dekolonizacije te je govorio o arhivima kao mehanizmima moći. U tom je kontekstu važno arhive učiniti pristupačnijima i što ih je više moguće digitalizirati, istaknuo je Jeurgens. Nikola Mokrović, arhivist iz Documente, istaknuo je da arhivi moraju služiti zajednici, te u tu svrhu treba težiti multiperspektivnosti, a žrtvama nemilih događaja pružati komfornu platformu za njihova svjedočanstva.
Tema drugog panela bili su trendovi u međunarodnoj suradnji arhiva koji se bave kršenjem ljudskih prava u 20. i 21. stoljeću. Vladimir Milanović iz Fonda za humanitarno pravo predstavio je rad svoje organizacije koja već 30 godina dokumentira kršenja ljudskih prava u Srbiji. Rob Van der Larse sa Sveučilišta u Amsterdamu pričao je o kontribuciji arhiva tranzicijskoj pravdi. Jedno od njegovih istraživanja bilo je vezano i za koncentracijski logor za Rome u Letyju u Češkoj. Tamo se želi izgraditi muzej, a u arheološkom poslu se aktivirala i lokalna zajednica, rekao je okupljenima.
Rad s lokalnim zajednicama istaknut je kao ključna komponenta i na posljednjem panelu koji se bavio suvremenom arheologijom i njenom važnosti za arhivske projekte. Povjesničar i kustos Memorijalnog centra Srebrenica Azir Osmanović objasnio je postupak terenskog istraživanja, od prikupljanja informacija o lokacijama, osiguranja terena, fotografiranja i čišćenja do deponiranja predmeta. Sandra Šoštarić iz Međunarodne komisije za nestale ljude objasnila je proces identifikacije žrtava kroz DNA analizu koju provodi njena organizacija čiji je glavni cilj postizanje suradnje vlada za stvaranje pravnih okvira koji bi trebali riješiti problem nestalih ljudi. Arheolog Marek Jasinski s Odsjeka za povijest i klasične studije Norveškog instituta znanosti i tehnologije, predstavio je okupljenima svoja istraživanja na polju identifikacije žrtava i prikupljanja predmeta na lokacijama u Bikivniji kraj Kijeva, u Varšavi, Teksasu i šumi Falsad. Istaknuo je važnost interdisciplinarnog pristupa u sinergiji s međunarodnom suradnjom.
Prije odlaska na istraživačke lokacije direktor Emir Suljagić je u evaluaciji skupa napomenuo da je ostalo još mnogo fizičkih ostataka koje treba istražiti prema najvišim standardima, ali i kako je potrebno uspostaviti suradnju s drugim institucijama za pospješivanje metodologije. Naglasio je etičku obavezu koju Centar ima prema žrtvama genocida te se zahvalio prisutnima što sudjeluju u razbijanju mraka kako bi se istina u potpunosti osvijetlila. Suorganizator Dion van den Berg iz PAX-a istaknuo je važnost skupa zbog nastavka izgradnje platforme i mreže suradnje.
Na kraju skupa su obiđene lokacije značajne za povijest genocida na kojima su pronađeni osobni predmeti iz perioda “sigurne zone” UN-a Srebrenica. Riječ je o lokacijama na stazama takozvanog “Marša smrti”, u šumama oko Srebrenice kroz koje su izbjeglice u totalnom okruženju pokušavale pronaći put do slobodnog teritorija. Lokacije su pune predmeta koje sa svojom ekipom istraživača prikuplja kustos Memorijalnog centra Azir Osmanović.
Centar svojim vrijednim radom otima od zaborava strahote genocida u Srebrenici, humanitarne katastrofe koja se i danas negira ili relativizira čak i na najvišim državnim instancama. Ovaj skup bio je važan korak u nastavku borbe za bolnu istinu koja odzvanja padinama potočarskog mezarja.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
