Erxan Galushi i Syleiman Elshani: Za Rome na Kosovu u godinu dana postigli smo više nego mnogi prije nas u dvadeset godina

Foto: SRRH "KALI SARA"

U dvodnevni posjet u Zagreb došli su Erxan Galushi, član Skupštine Republike Kosovo i Syleiman Elshani, savjetnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Republike Kosovo. Sa svojim domaćinom Veljkom Kajtazijem, zastupnikom u Hrvatskom saboru i predsjednicom Saveza Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA” Suzanom Krčmar odradili su niz sastanaka u hrvatskim državnim institucijama te posjetili Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Romski memorijalni centar Uštica pored Jasenovca, zatim Središnju romsku knjižnicu i Romski edukacijsko-kulturni centar u prostorima Saveza ”KALI SARA” u Zagrebu.

Posjet Hrvatskom saboru i susret s potpredsjednikom Sabora i zastupnikom talijanske nacionalne manjine Furiom Radinom te zastupnicom albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Erminom Lekaj-Prljaskaj bio nam je izuzetno koristan zbog razmjene iskustava i razgovora o učinkovitim metodama rada u parlamentu. Razgovarali smo o zaštiti ljudskih i manjinskih prava, a te smo razgovore nastavili i na sastanku u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske, govori Erxan Galushi koji od veljače 2021. godine predstavlja romsku zajednicu u kosovskom parlamentu. Vidjeli smo kakav treba biti odnos između izvršne i zakonodavne vlasti, s romskim predstavnikom u parlamentu i opet dalje sa snažnom organizacijom civilnog društva kakav je Savez Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA” kako bi se problemi Roma na terenu učinkovito rješavali, dodao je Syleiman Elshani ističući kako je položaj Roma u Hrvatskoj i na Kosovu dosta različit, a projekti realizirani za romsku zajednicu u Hrvatskoj za njih su još uvijek nedostižan san.

I Galushi i Elshani dobro su upoznati s problemima Roma na Kosovu jer su od najranije mladosti bili uključeni u rad nevladinih organizacija. Od svoje 14 godine radio sam u civilnom sektoru i to mi je puno pomoglo da steknem osobnu sigurnost i hrabrost u zalaganju za prava Roma i Romkinja, objašnjava Galushi svoj dugogodišnji rad usmjeren na razvoj osobnog kapaciteta, ali i kapaciteta romske, aškalijske i egipćanske nacionalne zajednice na Kosovu.

Njegov kolega Elshani od samog osnutka 1989. godine bio je član Romskog kazališta u Prizrenu koje je krenulo kao amatersko kulturno-umjetničko društvo u sklopu kojeg je djelovala kazališna, folklorna i medijska grupa, ali je ubrzo postalo pokretač i nositelj društvenih promjena. Svake godine imali smo premijeru predstave na romskom jeziku koja je svojim sadržajem bila i svojevrsna društveno-aktivistička kampanja, kaže Elshani i nastavlja: Prva predstava ‘Ljubav ne pita’ u sebi je nosila poruku o štetnosti ranog sklapanja braka, posebno je poticala djevojke da maloljetne ne ulaze u bračnu zajednicu već da se odluče za nastavak školovanja. Takvu je poruku prenosila i nešto kasnije premijerno izvedena predstava ‘Svi u školu’, kao i predstava ‘Catch up class’ u sklopu projekta ACMC-a namijenjenog djeci koja su napustila školovanje, a kojoj je omogućeno da u sklopu tromjesečnog programa edukacije završe gradivo jedne školske godine. Sve to rezultiralo je znatnim porastom broja romske djece uključene u obrazovni sustav. Primjerice, nakon rata na Kosovu u Prizrenu smo imali samo jednog studenta romske nacionalnosti, tri učenika u srednjoj školi i pedeset učenika u osnovnoj školi, a od 2005. do 2018. godine taj broj smo znatno povećali. Broj djece u osnovnim školama povećao se 80 posto, u srednjim školama 60 posto, a samo u Prizrenu državne fakultete je upisalo 120 studentica i studenata.  Danas ih je upisano oko 150, a među njima najveći udio imaju studentice. Međutim, čak i ako se odluče za poslijediplomski studij i završe ga s uspjehom šanse da pronađu posao zaista su male i to je problem koji tek treba riješiti, ističe Elshani nemogućnost zapošljavanja kao novi izazov zbog kojeg mlade Romkinje i Romi nakon završenog obrazovanja u visokom postotku odlaze s Kosova.

Tijekom 2019. godine, dužnost zamjenika ministra poljoprivrede od Erxana Galushija je zahtijevala vrlo intenzivan terenski rad, koji mu je omogućio da upozna život Roma, uglavnom poljoprivrednika, u ruralnim sredinama. Vidio sam puno nepravde i diskriminacije, a prvi veliki zadatak bilo je sređivanje papira vezanih uz vlasništvo zemlje i obradivih površina. Održali smo brojne zajedničke sastanke u mnogim mjestima na kojima smo romske obitelji detaljno upoznali s pripremom dokumentacije, upravnim i pravnim postupcima koje moraju provesti kako bi legalizirali svoj posjed i vlasništvo, ali danas oni mogu bez problema sudjelovati na javnim natječajima na lokalnom i državnom nivou, rekao je Galushi.

Da su pozitivne priče iz romske zajednice u javnosti premalo prisutne suglasni su i Galushi i Elshani. Primjerice, brojni su Romi sudjelovali u obrani svoje domovine kao pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova, ali o tome se nikada ne govori, kao što im se nikada nisu priznala ni povijesna sudjelovanja u ratovima za obranu zemalja u kojima su živjeli,navodi Galushi samo jedan od primjera ne priznavanja doprinosa Roma u izgradnji država i društva. Syleiman Elshani pak dodaje kako je predstava koju su izvodili s Romskim kazalištem iz Prizrena Panta rei, a s kojom su 2019. godine gostovali i u Zagrebu, puna takvih primjera: U drami Edisa Galushija sakupljeno je puno povijesnih činjenica o svemu dobrom što su Romi radili za druge pa opet im nisu valjali. Naše su majke služile u kućama bogataša, veleposjednika i političke elite, brinule da oni budu čisti, uredni i ispeglani, a opet su ih smatrali prljavima. To je za mene osobno iznimno bolna spoznaja jer se uvijek sjetim svoje pokojne majke koja je radila u tvornici lijekova u Prizrenu i koja je uvijek, bez obzira što nije bila na radnom mjestu čistačice, već je pakirala lijekove u ambalažu, dodatno svaki dan čistila svoje radno mjesto kako joj nitko ne bi mogao reći da je prljava. U predstavi sam glumio policajca albanske nacionalnosti, a moji kolege policajce srpske, bosanske i engleske nacionalnosti i svi su oni imali isto mišljenje o Romima, uglavnom negativno i u tome su bili suglasni.

Oba moja sugovornika također smatraju da je romska kultura najsnažnija društvena domena kroz koju Romi mogu utjecati na promjenu percepcije drugih naroda prema njima. Kultura je bila i najvažniji element opstanka romskog naroda kroz povijest, a prenosila se s koljena na koljeno, dodaju Galushi i Elshani ističući kako su mnogi narodi nestali jer nisu uspjeli sačuvati svoju kulturu i jezik. Stoga su ponosni na obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika koje organiziraju svake godine na Kosovu, a prošle je godine tim povodom po prvi puta na internetskim stranicama Ministarstva kulture Republike Kosovo objavljen tekst na romskom jeziku.

U organane zakonodavne i izvršne vlasti Kosova Galushi i Elshani ušli su kao predstavnici političke stranke Lëvizja Përparimtare e Romëve Të Kosovës (LPRK), a ukupno imaju četiri predstavnika –  zastupnika u Skupštini, savjetnika u Uredu predsjednika vlade, savjetnika u Ministarstvu regionalnog razvoja i zamjenika u Ministarstvu kulture i sporta. U godinu dana postigli smo više nego mnogi prije nas u dvadeset godina. Uspješno smo organizirali cijepljenje protiv Covida-19 u romskim naseljima jer se Romi većinom nisu mogli prijaviti elektroničkim putem. Otvorili smo ured naše političke stranke i pretvorili ga u dom zdravlja, ističe Elshani te dodaje kako su uspješno odradili i druge akcije, poput čišćenja romskih ‘mahala’ u Prizrenu od komunarnog i krupnog otpada, asfaltiranje glavnih ulica i popravka ulične rasvjete te podjelu paketića sa školskim priborom školskoj djeci u Prizrenu, Peći i Uroševcu.

Puni dojmova iz Zagreba i novih ideja, Erxan Galushi i Syleiman Elshani obećali su da će još ove godine doći ponovno u Hrvatsku i sudjelovati u obilježavanju barem jednog od romskih blagdana – Samudaripena 2. kolovoza ili Svjetskog dana romskog jezika 5. studenog. Kako kažu, za Romsku zajednicu na Kosovu Veljko Kajtazi i Savez Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA” su veliki uzor, a njihov rad primjer je kako treba raditi i boriti se za romska prava stoga smatraju kako bi za sve romske studente i studentice posjet u Zagreb trebao biti obavezno studentsko putovanje.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime