Nakon ostvarenja suradnje u organizaciji manifestacije Noć muzeja 28. siječnja 2022. godine, predsjednica Hrvatskog muzejskog društva (HMD) Vlasta Krklec sudjelovala je u emisiji Romski kulturni magazin na Radiju Kali Sara Hrvatska. Tom je prigodom sa slušateljima, ali i za čitatelje Phralipena, podijelila svoje dojmove, iskustva u svakodnevnom radu, planove za razvoj muzeoloških struka, kao i najave novih događanja kojima hrvatski muzeji snažno doprinose modernizaciji i razvoju kulturno-edukativne ponude u Hrvatskoj.
Kakvi su dojmovi i povratne informacije nakon održavanja ovogodišnje Noći muzeja, najpoznatije hrvatske muzejske manifestacije?
Dojmovi su prekrasni. Samo otvaranje Noći muzeja, a koje se poklopilo i sa svečanosti otvorenja Romskog edukacijsko-kulturnog centra i prigodne izložbe Tragovima romske kulture – zaslužni među nama, bilo je, prije svega, svečano, kruna ugodne i uspješne prve suradnje sa Savezom ”KALI SARA”. U Noći muzeja kao akcije koja je pozitivno zahvatila veliki broj muzeja i galerija širom Hrvatske otvorili smo još jedan novi galerijski prostor što je za svaku pohvalu, pogotovo u ova izazovna vremena uslijed financijske krize, Covid krize i potresa koji smo doživjeli. Pa, eto, u Noći muzeja proživljavamo svi zajedno neke lijepe trenutke.
Noć muzeja već se tradicionalno održava zadnjeg petka u mjesecu siječnju i ove je godine obilježena već sedamnaestu godinu zaredom te drugu godinu tijekom pandemije COVID-19. Koliko je zahtjevno organizirati tako veliku manifestaciju?
Dobro ste primijetili, ove godine održali smo sedamnaestu Noć muzeja, a sljedeće će godine biti punoljetna. Drugu godinu zaredom Hrvatsko muzejsko društvo organiziralo ju je, prije svega, u digitalnom obliku, ali su neki muzeji, galerije i druge baštinske institucije širom naše zemlje imale mogućnost, u skladu s epidemiološkim mjerama, biti i fizički otvorene za posjetitelje. Digitalna platforma Noći muzeja uključila je 450 različitih kulturnih sadržaja u nekoliko sati noćnog programa što je impresivno. Sudjelovalo je ukupno 210 sudionika i bilo više od 160 000 pretraživanja kulturnih programa, što je više nego prošle godine.
Hrvatsko muzejsko društvo kao organizator zaista je prezadovoljno jer se i u ovoj teškoj situaciji pokazalo da postoji volja, želja i entuzijazam naših kulturnih djelatnika širom Hrvatske za ostvarivanjem interakcije s publikom. Mislimo na publiku i, evo, publika misli na nas tako da imamo prekrasnu obostranu suradnju.
Gotovo šest godina predsjednica ste Hrvatskog muzejskog društva. Koliko je to značajna pozicija i koliko je zahtjevan rad?
Hrvatsko muzejsko društvo najveća je strukovna udruga muzealaca u Hrvatskoj. Broji oko 650 članova s područja cijele Hrvatske koji su se željeli uključiti u ovu organizaciju i žele doprinijeti njenom radu. Uključuju se u manifestacije koje organiziramo, poput Noći muzeja i Međunarodnog dana muzeja, a dodijeljujemo i Nagradu za životno djelo te godišnje nagrade i priznanja za ostvarene izvanredne kulturne projekte u prethodnoj godini. To je za našu muzejsku zajednicu itekako važno i poticajno jer nagrađujemo i najbolje izložbe, najbolje pedagoške i dokumentacijske projekte, međunarodne suradnje i istraživačke radove koje rade naši kustosi i ostali muzejski djelatnici. Također, organiziramo kongrese muzealaca s međunarodnim sudjelovanjem, stručne seminare i skupove. U okviru HMD-a djeluje nekoliko sekcija – sekcija muzejskih pedagoga, sekcija muzejskih dokumentarista, sekcija kulturnog turizma i sekcija restauratora i preparatora Hrvatske, a upravo radimo na još jednoj novoj sekciji za marketing i promidžbu.
Mnogi vaši kolege ističu vašu upornost i sposobnost pregovaranja kao osobine kojima se dive. Koliko su te osobine potrebne za poziciju predsjednice HMD-a i odgovornosti koje ona donosi sa sobom?
Pomalo sam iznenađena da su to primijetili, i drago mi je zbog toga, iako moram priznati da mi je to već nekoliko ljudi reklo. Mislim da je uloga čovjeka koji vodi neku udrugu ili instituciju zaista važna, a pogotovo danas kada financijska situacija zahtjeva borbu za programe i projekte. Potrebna je energija i upornost da biste došli do pravih ljudi i pravih kontakata koji će vas saslušati do kraja, prepoznati i povjerovati u vašu ideju i cjelovitu priču koju želite realizirati, a koja je korisna i za struku, ali i za društvo u cjelini pa je dobrobit višestruka. I naši članovi također moraju osjećati da se borimo za interese naše struke, da preko društva mogu puno toga naučiti, da mogu realizirati programe koji će im omogućiti daljnje stručno napredovanje, da radimo i da objektivno gledano dobro radimo. Uloga i značaj kulturnih institucija su neupitni za razvoj kulturne svijesti nekog naroda jer narod bez kulture teško da će opstati.
Prije dvije godine, kada su se donosili Zakon o muzejima i Pravilnik o napredovanju u muzejskoj struci, bili ste uključeni u taj vrlo zahtjevan zadatak. Jesu li ovi akti obuhvatili sve ono što je bitno za struku?
Ministarstvo kulture tada je pozvalo Hrvatsko muzejsko društvo da se kao važan dionik uključi u razgovore vezane uz Zakon o muzejima i Pravilnik o napredovanju u muzejskoj struci, što smo i mi ocijenili kao izuzetno važno te se uključila cijela naša zajednica, odnosno sve sekcije su prionule radu. Dali smo mnogo dobrih sugestija, prijedloga, izmjena i dopuna. S obzirom na javnost cijele pripremne procedure, bilo je tu i drugih sudionika koji su također mogli dati svoje primjedbe i opaske. Međutim, većina toga nije usvojena, stoga kao muzejska zajednica nismo bili zadovoljni ishodom. Muzeji su zapravo jedno široko mjesto koje okuplja različite muzejske djelatnosti i struke. Kustos je temeljno muzejsko zvanje, ali za razvoj modernog muzeja koji ima sasvim drugačije oblike rada od onih koji su postojali nekad potrebni su i muzejski pedagozi ili edukatori, muzejski restauratori ili preparatori, muzejski tehničari, a primijetili smo da nam je potrebna i sekcija za marketing. Unutar marketinga i promidžbe imamo preko 200 različitih muzejskih profilacija što znači da su u zadnjih nekoliko godina muzeji izuzetno napredovali u odnosima s javnošću i otvaranju prema publici. Naša je intencija bila u tome da svi unutar muzejske struke imaju jednaka prava i mogućnosti za napredovanje te da se na taj način struka širi i muzejska zajednica ojačava.
Svake godine organiziramo jedan stručni skup baštinskih institucija – arhiva, knjižnica i muzeja na kojem se mogu vidjeti međusobne sličnosti, ali i razlike. Neke među njima su dugo godina bile zatvorene, poput arhiva koji sada izražavaju potrebu, primjerice, za pedagozima kako bi građu približili javnosti, što je slučaj i s knjižnicama. Muzeji su pak u otvorenosti spram publike puno više napredovali jer su bili otvoreni za posjetitelje i neke su se potrebe iz tog odnosa same nametnule kao rezultat zahtjeva publike.
Moderni muzeji danas se u mnogočemu razlikuju od muzeja nekad, prošlo je vrijeme starih vitrina u kojima izlažete eksponate jer digitalno doba zahtijeva drugačiji pristup. Naša mlada i najmlađa publika izvrsno se služi mogućnostima koje im pruža digitalna tehnologija pa stoga treba ojačati i različitost naših struka koje moraju ponuditi nešto novo, moderno i drugačije.
Vi ste na neki način tijekom godina svoga rada uvijek bili otvoreni za promjene koje su donosile razvoj i modernizaciju, primjerice kao voditeljica i ravnateljica Muzeja krapinskih neandertalaca koji je po mnogočemu bio inovativan. Možete li se osvrnuti na taj period svoje karijere?
Moji počeci upravo su vezani uz krapinski muzej, nekada Muzej evolucije koji se nalazio u Kneippovoj zgradi koja je i sama imala bogatu prošlost u krapinskom kraju. I dogodilo mi se ono što je san svakog kustosa, da doživi reinkarnaciju muzeja, ne samo realizaciju u smislu postava već samu izgradnju novog muzejskog prostora i kreiranja sadržaja za publiku. Za mene je bila velika čast da mogu sudjelovati najprije kao voditeljica muzeja, a zatim i ravnateljica i raditi na tako zahtjevnom projektu s danas, nažalost, pokojnim arhitektom Željkom Kovačićem i paleontologom Jakovom Radovčićem. Zgrada se gradila upravo s ciljem da bude Muzej krapinskih neandertalaca i to na specifičnom prostoru uz samo svjetski poznato nalazište pračovjeka koje je otkrio hrvatski paleontolog, arheolog i geolog Dragutin Gorjanović-Kramberger.
Upravo nam je to ”sveto mjesto” davalo snagu da sudjelujemo i ustrajemo u stvaranju jedne nove muzejske zgrade koja će biti spomenik i neandertalcima i samom Gorjanoviću-Krambergeru koji je zadužio svijet tim značajnim otkrićem. Započeli smo 1999. godine i to je najprije bila jedna pregovaračka borba s ciljem dokazivanja potrebe za novim muzejom čiji povijesni sadržaj naša, ali i međunarodna publika voli i posjećuje, da ne govorimo o stvaranju ‘meke’ za svjetske paleontropologe. Zatim smo krenuli s izgradnjom nove zgrade koja je u obliku puževe kućice ili u obliku embrija ili u obliku ljudskog mozga, a koja u svakom slučaju ima jednu simboliku koju je arhitekt Kovačić razradio na 1200 kvadratnih metara prostora. Usječena je između dva zagorska brijega u udolinu, a da biste ušli morate proći prirodni potočić. Već taj žubor vode vraća vas u neko drugo doba, u kameno doba u kojem je voda bila izvor života svim praljudima koji su ovdje živjeli prije 130 000 godina. Specifičnosti ambijenta doprinosi i šuma. Zgrada muzeja direktno je povezana s lokalitetom tako da posjetitelj nakon razgledavanja postava odlazi na mjesto gdje se nekada nalazila špilja, odnosno pećina u kojoj su praljudi živjeli. Sve do 2010. godine radila sam na realizaciji i opremi prostora, a 2010. smo otvorili Muzej krapinskih neandertalaca.
Razgovor smo započeli muzejskom akcijom Noć muzeja pa vas molim da nam za kraj kažete nešto više o Edukativnoj muzejskoj akciji (EMA) koju također organizira Hrvatsko muzejsko društvo.
Edukativna muzejska akcija vezana je uz Međunarodni dan muzeja koji se u čitavom svijetu obilježava 18. svibnja. Održavamo je punih 26 godina i uvijek ima određenu temu, a ove godine, 27. EMA po redu za temu ima ples. Manifestacija traje mjesec dana, dakle započinje 18. travnja. Do sada je u akciji koja je namijenjena prvenstveno mlađoj publici, predškolskom i školskom uzrastu, ali i roditeljima, bakama i djedovima i svim odraslima koji dolaze kao pratnja djeci, sudjelovalo oko 90-ak naših muzejskih institucija iz pet hrvatskih regija. Intencija HMD-a je zaintrigirati najmlađu publiku za posjetu muzejima i galerijama, naviknuti ih na sudjelovanje u različitim edukativnim programima, igrama, radionicama i drugim organiziranim zabavnim i obrazovnim sadržajima. Za svako sudjelovanje u nekom od programa dijete dobiva ‘pečat’ i nakon mjesec dana, na zadnji dan EMA-e, a koji je upravo na Međunarodni dan muzeja 18. svibnja, svi sudjeluju u velikoj nagradnoj igri s vrijednim nagradama.
Nakon predivne suradnje koju je Hrvatsko muzejsko društvo ostvarilo sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj ”KALI SARA” u Noći muzeja, razveselilo bi nas i vaše sudjelovanje u Edukativnoj muzejskoj akciji jer vjerujemo se u predivnom prostoru Romskog edukacijsko-kulturnog centra mogu realizirati sadržaji koji će se vrlo lijepo uklopiti. Želim vam puno uspjeha u radu, kako galerije tako i radija, a kako ste krenuli vjerujem da ćete ostvariti puno na području kulture i edukacije vezane uz romsku zajednicu, ali i šire.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
