Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače otkada je 1999. godine UNESCO NA 30. zasjedanju Glavne skupštine donio odluku o njegovom proglašenju. Svake se godine tako podsjeća na važnost njegovanja i očuvanja materinskih jezika, osobito onih koji se nalaze na listi jezika “u izumiranju” ili su “ugroženi”.
Tehnologija može pružiti nove alate za zaštitu jezične raznolikosti. Takvi alati, na primjer, olakšavajući njihovo širenje i analizu, omogućuju nam da bilježimo i očuvamo jezike koji ponekad postoje samo u usmenom obliku. Pojednostavljeno rečeno, čine lokalne dijalekte zajedničkom baštinom. Međutim , budući da internet predstavlja rizik od jezične uniformizacije, također moramo biti svjesni da će tehnološki napredak služiti višejezičnosti samo dok se trudimo osigurati da to čini, izjavila je Audrey Azoulay, glavna ravnateljica UNESCO-a, povodom Međunarodnog dana materinskog jezika.
Iako UNESCO putem svojih aktivnosti i programa zagovara multijezično obrazovanje od malih nogu, svjesni su da je dug put prije nego što se svim učenicima zajamči njihovo pravo na obrazovanje na materinjem jeziku.
Kako navode, u većini zemalja većina učenika se podučava na jeziku koji nije njihov materinji, što ugrožava njihovu sposobnost učinkovitog učenja. Procjenjuje se da 40 posto svjetske populacije nema pristup obrazovanju na jeziku koji govori ili razumije. Uz to, ističu da se danas diljem svijeta govori oko 7000 jezika. Ali jezična raznolikost je sve ugroženija jer sve više jezika nestaje alarmantnom brzinom. A kada jezik nestane, on sa sobom nosi čitavo kulturno i intelektualno naslijeđe.
Prema UNESCOvom Atlasu ugroženih jezika svijeta romski jezik spada u skupinu definitivno ugroženih jezika, koji zahtijeva aktivnosti usmjerenje na njegovo očuvanje i njegovanje, ali i promicanje znanja o romskom jeziku i kulturi.
U prijašnjem razgovoru za Phralipen Ljatif Demir, profesor na studiju Romistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, istaknuo je da Romi trebaju shvatiti da se profesionalna znanja i vještine mogu stječi jedino tijekom obrazovanja te da su veoma važni kako za njih osobno tako i za razvoj društva. Također, oni trebaju shvatiti da ne žive u monokulturalnim zajednicama u kojima su jednake društvene i kulturalne karakteristike, već da žive u multikulturalnim zajednicama u kojima postoje značajne razlike između pripadnika tih zajednica pa stoga Romi moraju biti obrazovani dio aktivnog građanstva.
Iako se svake godine povećava broj studenata i studentica upisanih na visokoškolske ustanove i dalje zabrinjava postotak nepismenih Roma i Romkinja. Prema rezultatima istraživanja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 12 posto romske populacije je nepismeno, a u obrazovanje i usavršavanje u odrasloj dobi uključeno je tek 6.3 posto Roma i 3.9 posto Romkinja. Tako posjedovanje određene razine obrazovanja i svijesti o vlastitom identitetu i dalje ostaju najvažniji resursi, a u svrhu samoostveranja na invididualnoj, socijalnoj i ekonomskoj razini.
