Drugi ciklus predavanja pod nazivom Europska povijest Roma počeo je 21. rujna ove godine, a održan je u sklopu projekta Barvalipe Roma Online University koji je dio ERIAC-ove Međunarodne inicijative za angažman članstva, a koju financira njemačko Savezno ministarstvo vanjskih poslova (FFO), te koji je organiziran u partnerstvu sa Srednjoeuropskim sveučilištem (CEU). Na ovoj obrazovnoj platformi nalaze se predavanja vodećih romskih znanstvenika o romskom identitetu, povijesti i kulturi.
Prvi tečaj Uvod u kulturnu povijest Roma, pokrenut 1. rujna 2020. godine, obuhvatio je dolazak Roma u Europu, zatim romsku kulturnu, društvenu i političku prisutnost na europskim teritorijima te promišljanja o važnosti suvremene proizvodnje znanja o Romima, a cilj ovog drugog tečaja je razviti povijesne narative o višestoljetnoj pristutnosti i doprinosu Roma u različitim zemljama i regijama Europe te svijeta, kao i podijeliti razmišljajnja o budućnosti romskih zajednica u Europi. Predavanja će se svakoga tjedna prenositi uživo na Facebook-u, a nakon čega publika može poslušati i razgovor s predavačem i pozvanim gostima u kojem ima priliku i sudjelovati postavljanjem pitanja. Kako bi Romi i neromi imali korist od tečaja, većina će se predavanja izvoditi na nacionalnim jezicima s titlovima na engleskom i romskom jeziku.
Drugi tečaj otvorilo je predavanje Arlizam (sedentarni) kao obilježje povijesti Roma u Sjevernoj Makedoniji dr. Ljatifa Demira, profesora romskog jezika, književnosti i kulture na Diplomskom studiju romistike u sklopu Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svojem izlaganju govorio je o povijesti Roma u Republici Sjevernoj Makedoniji, od njihova dolaska na makedonsko tlo do danas. Usredotočio se na sedentarnost (jerlizam, yerlizam, arlizam ili erlizam) Roma kojoj idu u prilog i zanimanja kojima su se bavili. Kazao je da su najčešće bili zaposleni kao sluge u kućama bogatih građana, ali radili su i kao poljoprivrednici, bravari, krznari, krojači, stočari, mesari, limari, trgovci i drugo. Osvrnuto se zatim i na popis iz 16. stoljeća napravljen u Rumelijskom vilajetu, dijelu Osmanskog Carstva, koji svjedoči o geografskoj rasprostranjenosti sedentarnih Roma na cijelom teritoriju Makedonije, a potom je prezentirao i popis iz 19. stoljeća preuzet iz turskih salnama, statističkih godišnjaka.
Sljedeći segment predavanja obuhvatio je život Roma i njihovu interakciju s neromima u Makedoniji, a koja se, kazao je profesor Demir, odvijala u četiri faze. Objasnio je da su Romi svojim dolaskom na makedonsko tlo u prvoj fazi imali samo ulogu “radne snage”, u drugoj su prihvatili pasivnu ulogu u društvu pa je njihova ekskluzija dovela do diskriminacije, u trećoj su postali sedentarni, stalnonaseljeni, a četvrta je faza donijela njihovu samoekskluziju čime se stvorila plodna podloga za razvoj predrasuda i stereotipa. Također je govorio o imenima i obilježjima romskih arlijskih skupina te zanatima kojima su se bavili, kao i o asimilaciji, diskriminaciji i etničkom raslojavanju Roma u Republici Makedoniji kroz povijest.
Panelisti rasprave koja je uslijedila bili su Redjepali Chupi, dr. Victor A. Friedman, Sevdija Abdulova Demirova, dr. Daniel Petrovski i Mirdita Saliu, a moderator je bila Marija Sulejmanova. Ovo poučno i zanimljivo predavanje s romskim prijevodom dostupno je na stranici ERIAC-a, a isto predavanje s engleskim prijevodom na YouTube-u pa ga svakako pogledaje ako još niste imali priliku.
Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije
