Papovanje među slovačkim Romima

0
17
Foto: pixabay.com

Papa Franjo osudio je nedavno prilikom posjete Slovačkoj predrasude i diskriminaciju prema romskoj zajednici. Napravio je to tijekom posjeta jednoj od najsiromašnijih zajednica u Slovačkoj, u naselju Lunik IX.

Prečesto ste bili predmet predrasuda i oštrih osuda, diskriminatornih stereotipa, klevetničkih riječi i gesta, rekao je Papa Franjo nakon obraćanja jednog katoličkog svećenika te govora nekoliko pripadnika romske zajednice.

Progoni i siromaštvo slovačkih Roma

U Slovačkoj živi gotovo pola milijuna Roma i Romkinja, od kojih je većina naseljena u istočnom dijelu zemlje. Romi, koji kao migranti iz Indije doselili u Europu u 10. stoljeću, dugo su se suočavali s progonima diljem Europe, živeći na rubu društva i boreći se za preživljavanje. Romi u marginaliziranim sredinama, kao što je slučaj stoljećima u Slovačkoj, žive znatno kraće od prosjeka, životi su im obilježeni siromaštvom, stresom, diskriminacijom i segregacijom te manjkom pristupa obrazovanju.

Primjerice, u oskudnim i opasnim životnim uvjetima Lunika IX, naselja u kojem živi najveća romska zajednica u Slovačkoj, mnogi stanovnici spale sve što mogu tijekom zime kako bi se zagrijali jer zgradama nedostaje grijanje, a takvo paljenje dovodi do loše kvalitete zraka u neposrednom životnom prostoru. Romsko selo u blizini općine srušeno je 1979. godine, te su Romi potom preseljeni u Luník IX, a u blizini je bilo odlagalište otpada. Iako je izvorno izgrađen za 2500 stanovnika, procjenjuje se da je sada broj stanovnika u naselju tri do četiri puta veći. Životni standard je nizak, osnovne usluge poput plina, vode i struje često se isključuju.

Papa je u svom obraćanju u Luniku IX zatražio od Roma da idu naprijed korak po korak, poštenim radom, u dostojanstvu zarade za kruh svagdašnji. Iako osuđuje predrasude prema Romima, papin poziv Romima na pošten rad malo zvuči kao patronizirajuće popovanje, ili u ovom slučaju – papovanje.

Poslanice o predrasudama nisu dovoljne

Papin narativ među slovačkim Romima bio je fokusiran na predrasude, ali realnost Roma ne oblikuju samo predrasude, nego šire pitanje infrastrukture i ekonomskih uvjeta, povijesti porobljavanja i obespravljivanja (koja je svakako isprepletena i s poviješću Crkve). Pitanje je koliko Roma u sustavu kojemu nemaju jednak pristup uopće može pošteno raditi. Razgovor o diskriminaciji Roma treba se voditi i s onima koji Rome sustavno diskriminiraju. Teško da Romi mogu ići korak po korak ako im netko neprestano stavlja prepreke na put.

O brojnim problemima s kojima se Romi suočavaju u Slovačkoj već dugo pišemo na Phralipenu, a posebno smo pratili priče Romkinja koje su bile žrtve prisilne sterilizacije u toj zemlji. U nedavno objavljenom pismu premijeru i ministrici pravosuđa Slovačke, Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović poziva vladu Slovačke da uspostavi mehanizam koji će osigurati brz i učinkovit pristup reparacijama za žrtve prisilne sterilizacije, od kojih su najveći broj bile Romkinje.

Povjerenica posebno utvrđuje da postojeći mehanizmi, u obliku dosadašnjih građanskih zahtjeva, nisu pružili djelotvorno sredstvo za ispravljanje ovako ozbiljne povrede ljudskih prava, zbog mnogih zapreka s kojima se žrtve suočavaju. Naglašava pritom i da ni isprike niti odštete ne mogu poništiti fizičku i psihičku štetu nanesenu žrtvama, ali bi novi konkretni koraci ipak pružili određenu mjeru pravde koja žrtvama predugo izmiče.

Slovački političari, uključujući bivšeg premijera Roberta Fica i ekstremno desničarskog čelnika Mariana Kotleba, dugo su koristili romsku manjinu kao prikladnog žrtvenog jarca u svojoj polarizirajućoj političkoj agendi. Desetljećima su Romi bili najlakša meta za sve probleme u zemlji.

Sve je to dio romske slovačke priče, koja je mnogo kompleksnija od papinih poslanica. Iako je poželjno da se o romskim problemima priča i u romske zajednice odlazi, problem je kada se to radi površno i poslanički, a uz sve najbolje namjere (kojih zasigurno posjeduje više od svojih prethodnika) – i Papa Franjo spada u tu kategoriju.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime