Stambeno je deprivirano skoro 60 posto romskih kućanstava

0
27
Foto: pixabay.com

Danas se u svijetu obilježava Svjetski dan stanovništva. U ovome trenutku svatko od nas jedan/na je od približno 7,9 milijardi ljudi koji žive na Zemlji, s najvećom populacijom u Kini i Indiji. Dok nam je teško i zamisliti ovaj broj on se iz dana u dan povećava. Upravno vijeće Programa Ujedinjenih naroda za razvoj 1989. godine donijelo je odluku kojom se današnji dan počeo obilježavati kao Svjetski dan stanovništva. Odabir datuma bio je simboličan jer je 11. srpnja 1987. g. diljem svijeta obilježeno rođenje pet milijarditog stanovnika Zemlje, Mateja Gašpara, upravo u Zagrebu, gdje je u tom trenutku u tijeku bila XIV. ljetna Univerzijada. Svake godine se na ovaj dan organiziraju razne tribine, paneli i konferencije na temu poboljšanja reproduktivnog zdravlja, okoliša, starenja populacije i urbanizacije, ali i smanjenja siromaštva koje je jedan od vodećih međunarodnih problema koji sve više pogađa i Hrvatsku.

Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku stopa rizika od siromaštva u 2019. iznosila je 18,3 posto, a pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2019, u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 23,3 posto osoba. Stopa rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku u 2019. iznosila je 16,1 posto, dok je za Kontinentalnu Hrvatsku iznosila 19,4 posto. Siromaštvom su ponajviše pogodođeni stariji tako da je stopa rizika od siromaštva po dobi i spolu najviša u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 30,1 posto.  U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 33,6 posto, a u muškaraca 24,9 posto. Vrlo česta je činjenica da se u velikom riziku od siromaštva govori kada spominjemo nacionalne manjine, osobito njihove pripadnike starije životne dobi i koji žive u ruralnom području.

Prema podacima projekta Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine i imajući u vidu posljednje podatke o udjelu Roma koji žive u riziku siromaštva, odnosno činjenici da 92,4 posto romskog stanovništva živi ispod praga siromaštva, opravdano je pretpostavljeno da je stambena deprivacija romskih kućanstava vrlo visoka, što su pokazali i rezultati istraživanja neovisno o korištenoj metodologiji. Gledajući stopu nezaposlenosti rezultati istraživanja iz 2018. godine pokazuju kako je stopa nezaposlenosti Roma iznosila 43.3 posto, što je čak četiri puta više u odnosu na opću populaciju Hrvatske.

Na temelju metodologije Agencije Europske unije za temeljna prava iz 2013. godine zaključuje se da je kućanstvo deprivirano ako nema bar jedan od tri indikatora: vodovodnu instalaciju, povezanost na sustav kanalizacije ili septičku jamu te priključak na električnu energiju. Prema tako utvrđenim indikatorima stambeno je deprivirano 59,2 posto romskih kućanstava. Najviše je stambeno depriviranih romskih kućanstava u Sjevernoj Hrvatskoj (86,5 posto) i u Središnjoj Hrvatskoj (77,3 posto), a od toga je u Međimurju tri četvrtine kućanstava stambeno deprivirano, dok ih je najmanje u Zagrebu i okolici te u Istri i Primorju. Valja naglasiti da što su Romi odvojeniji od centara, bilo gradova bilo sela, to je veći udio stambeno depriviranih kućanstava. Podaci o Romima u zemljama EU-a iz 2016. godine pokazuju da u većini zemalja postoje razlike u stopi rizika od siromaštva prema koncentraciji Roma, tj. da je siromaštvo veće u područjima gdje Romi žive koncentrirano.

Kada govorimo o siromaštvu svakako treba spomenuti i korištenje socijalne pomoći i usluga gdje čak 85 posto romskih kućanstava u provedenom istraživanju koristi barem jedan oblik socijalne pomoći ili usluga i to ponajviše u Sjevernoj Hrvatskoj.

Djeca su posebno pogođena siromaštvom pa su tako za vrijeme pandemije COVID-19 učenicima pripadnicima manjina, posebno romske te učenicima izbjeglicama i migrantima kojima hrvatski jezik nije materinji, pristup nastavi bio ograničen zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika. Kako navodi Pučka pravobraniteljica u svom Izvješću za 2020. godinu, učenici i obitelji koji žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva, što se odnosi i na 83 posto Roma, zbog zatvaranja škola izgubili su i različite oblike podrške, poput obroka za dijete, psihološke ili podrške u učenju. 

Nova Strategija za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje nakon 2020. nije donesena, a očito je da će se kasniti i s donošenjem Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti od 2021. do 2027., koji je planiran Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030.

U ožujku ove godine usvojena je Zagrebačka strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021-2025. godine te je time Grad Zagreb postao prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je osmislio i usvojio strateški dokument koji je isključivo posvećen prevenciji siromaštva i socijalne isključenosti. U sklopu toga predviđena je financijska potpora, ali i stručna odnosno edukativna pomoć društvenim poduzetnicima koji zapošljavaju ili planiraju zaposliti teže zapošljive osobe među kojima su i pripadnici romske nacionalne manjine.

Objavu ovog teksta podržala je Agencija za elektroničke medije

Komentiraj

Unesite svoj komentar
Unesite svoje ime