Službeno presuđeni kao genocid višestrukim presudama međunarodnih sudova, zločini počinjeni u Srebrenici u srpnju 1995. godine predstavljaju jednu od najmračnijih stranica u ljudskoj povijesti. Srebreničku enklavu je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom, a zauzele su je srpske snage na današnji dan 1995. godine. Ono što je slijedilo jest pogubljenje više od 8000 muškaraca i dječaka i predstavlja najveći zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Ove godine, 26 godina od počinjenog genocida, na groblju Memorijalnog centra Srebrenica bit će sahranjeno devetnaest novoidentificiranih žrtava. Najmlađi među njima je Azmir Osmanović koji je imao samo 16 godina kada je ubijen. S njegovim bratom, Azirom Osmanovićem, kustosom Memorijalnog centra Potočari, magistrom povijesti i autorom knjige Od Srebrenice do svjetla na kraju tunela, razgovarali smo na Phralipenu povodom bosanskohercegovačke premijere filma Quo vadis, Aida? redateljice Jasmile Žbanić.
Utječe to psihološki, ali i na svaki drugi način. Žalosno je da u gradu ili dijelu države u kojem živiš ne smiješ ni reći da si žrtva, a da pri tome ne budeš izložen bar čudnim pogledima sljedbenika ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Sve dok nam bude takvo stanje, neće biti nekog značajnijeg napretka. Za nas genocid nikada nije prestao, izjavio je Azir Osmanović.
Otkad je 2000. godine osnovan, Memorijalni centar Srebrenica posvećen je očuvanju povijesti i dokumentiranju genocida. Uz razne istraživačke projekte, ono je i mjesto kulturno-umjetničkih susreta. U tjednu uoči obilježavanja genocida otvoreno je nekoliko izložbi. Prva u nizu novih izložbenih postavki otvorena je 7. srpnja kada je javnosti predstavljena Srebrenica: Naša priča, prikaz sveobuhvatnog istraživanja, intervjua i pregleda oralne povijesti, sjećanja na opsadu i genocid u Srebrenici. ArchiWar: Priče i sećanja o genocidu u Srebrenici Jelene Jaćimović koja će biti prenesena iz Beograda u Sarajevo. Izložba je nastala u suradnji sa Fondom za humanitarno pravo te prati priču Amre Begić Fazlić.
Izložba Paula Lowea Ožiljci realizirana je u suradnji Memorijalnog centra Srebrenica i MESS-a.
Ogromna mi je čast i privilegija da mogu izložiti svoje pejsaže opsade Sarajeva u Memorijalnom centru u Srebrenici. Ova lokacija je puna sjećanja i osjećanja kao mjesto traume, ali i kao mjesto traženja pravde u odnosu na genocidne kampanje koje su opustošile Srebrenicu, Sarajevo, Foču, Goražde, Prijedor, Banja Luku i toliko drugih zajednica širom Bosne i Hercegovine. Instalaciju posvećujem sjećanju i u čast svih žrtava, dodao je fotograf Paul Lowe.
Posljednje dvije izložbe otvorene su jučer. Gradim kuću sjećanja predstavlja dvanaest bosanskih ćilima koje su tkale preživjele žrtve genocida čime su ćilimi tako postali utočišta sjećanja na sve žrtve genocida i njihove živote. Druga izložba, pod nazivom Duh sjećanja realizirana je u suradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja koja ima za cilj istražiti posljedice genocida, osobito na ekonomiju i infrastrukturu.
I dok su Rezoluciju o genocidu u Srebrenici usvojile prošli mjesec Crna Gora te ovaj tjedan Kosovo, inicijativa o proglašenju 11. srpnja Danom žalosti na području cijele Bosne i Hercegovine nije usvojena.
Izvještaj o negiranju genocida koji je u svibnju prošle godine predstavio Memorijalni centar Srebrenica identificira narative i taktike koje se najčešće koriste u poricanju genocida u Srebrenici, a to su osporavanje broja i identiteta žrtava Srebrenice, teorije međunarodne antisrpske zavjere koje se koriste za podrivanje međunarodnih sudova te povijesni revizionistički narativi koji veličaju ratne zločince i jačaju srpski nacionalizam.
Negiranje genocida i islamofobija ostaju ozbiljne prepreke miru i pomirenju u Bosni i Hercegovini. U Memorijalnom centru razumijemo opasnost koju historijski revizionizam predstavlja za procese izgradnje mira i tranzicijske pravde. Kroz pristup zasnovan na činjenicama koji promovira toleranciju, međuetnički dijalog i pomirenje posvećeni smo suočavanju sa pogubnim silama koje nastoje negirati bosansko historijsko iskustvo, navode iz Memorijalnog centra Srebrenica.
Tijela oko još tisuću muškaraca i dječaka koje su pogubile snage bosanskih Srba i paravojne jedinice još nisu locirana i identificirana.
