Izvješće o temeljnim pravima Agencije za temeljna prava Europske unije, objavljeno u proljeće ove godine, ističe da se ni deset godina ulaganja napora na razini EU-a te na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini nije dovelo do mnogo stvarnih promjena, što pokazuju ankete i izvješća Agencije te Izvješće o provedbi nacionalnih strategija integracije Roma za 2019. koje je objavila Europska komisija. Velik je broj Roma i dalje segregiran u svakodnevnom životu. Izloženi su antagonizmu susjeda koji nisu Romi te nemaju povjerenja u lokalnu i nacionalnu politiku koja ne uključuje djelotvorne mjere za borbu protiv netrpeljivosti prema Romima.
Nadalje, izvješće navodi da nema mnogo dokaza da je od posljednje ankete Agencije iz 2016. godine postignut napredak u rješavanju problema segregacije u obrazovanju. Romski učenici i dalje pohađaju zasebne razrede ili škole, u nekim slučajevima i segregirane posebne škole, unatoč postojanju paketa alata, smjernica i priručnika o desegregaciji u obrazovanju koje su izdali stručnjaci i organizacije civilnog društva.
Kao jedno od mišljenja Agencije jest da bi države članice EU-a trebale pojačati napore za ukidanje segregacije u školama, kao što se zahtijeva u Direktivi o rasnoj jednakosti, kako bi spriječile diskriminaciju na temelju rasnog ili etničkog podrijetla i kako bi se borile protiv netrpeljivosti prema Romima. U tome države članice mogu razmotriti primjenu raznih metoda.
Mnogi Romi i dalje žive u segregiranim sredinama, često u izrazito lošim uvjetima. Kada Romi žive u kućama ili nastambama bez građevinske dozvole, lokalne vlasti ih u nekim slučajevima i dalje izbacuju ne poštujući pritom jamstva utvrđena međunarodnim pravom o ljudskim pravima, zbog čega mnogi postaju beskućnici. Vezano uz to, mišljenje je da bi države članice EU-a trebale pobrinuti da svi Romi imaju smještaj primjerenog standarda u nesegregiranim sredinama kao i voditi računa o tome da djelotvorno iskoriste europske strukturne i investicijske fondove za smanjenje stambene segregacije i poboljšanje pristupa pri- mjerenom smještaju.
Izvještaj se također osvrće na Povelju Europske unije o temeljnim pravima koja je postala pravno obvezujuća prije deset godina. Ista je na razini Europske unije stekla prepoznatljivost i potaknula razvoj kulture temeljnih prava, ali se na nacionalnoj razini primjenjuje još uvijek u ograničenoj mjeri. Iz tog razloga se preporučuje razmatranje određivanja kontaktnih točaka za Povelju u nacionalnim upravama koje bi nacionalnim ministarstvima olakšale koordinaciju, razmjenu informacija i zajedničko planiranje, ali i poslužiti kao veza između nacionalnih prava i drugih tijela, uključujući tijela koja djeluju u području ljudskih prava i organizacija civilnog društva te kao veza između razine EU-a i nacionalnih razina.
